Na samom početku osvrta na konferenciju FuturAd koja se prošli četvrtak održala u zagrebačkom Sheratonu treba odvojiti dvije strane medalje - organizacijsku i sadržajnu. Ova prva, organizacijska, odrađena je odlično - stvar je tekla bez zastoja, predavači su se uglavnom držali predviđenih termina, ljudi nisu ostali gladni i žedni… Ekipa iz INAMA-e dobro je organizirala drugi po redu FuturAd.

Druga strana medalje, sadržajna… E tu sam na kraju dana ipak imao dijametralno suprotan dojam. Predavanja su ipak više bila orijentirana prema klasičnim, kako ih ja volim nazivati old school marketingašima, planerima i zakupcima medija koji se eto, kao žele malo informirati o mogućnostima online marketinga, pa ih sad treba uvjeriti kako ne bi bilo loše na web prebaciti dio budžeta.
Ljudi za koje ova konferencija svakako nije bila namijenjena i koji na njoj nisu saznali apsolutno ništa novo su internet marketingaši koji već odavno znaju bazične stvari o funkcioniranju marketinških kampanja na webu i nemaju vremena po 1000-ti put slušati o promjeni medijskih navika, sve većem time shareu intereneta, evoluciji weba i hrpi stvari koje su u điru bile prije tri, četiri ili više godina.

Ako se konferencija zove FuturAd, čovjek bi očekivao da će se većina priče vrtiti oko budućnosti oglašavanja, a ne da mi kao kakvom klincu koji je jučer dobio paket hoću interent netko objašnjava što je to Google i oglas na njemu, što je banner, a što e-mail…

Upravo tim redoslijedom to je radio Danny Meadows Klue u svoja tri predavanja koja sam imao prilike vidjeti.
Da se razumijemo, Danny je zabavan i simpatičan čovjek, čak je do neke granice bio i zanimljiv, ali brate nisam došao na cjelodnevni stand-up show, nego po saft, po konkretna iskustva, znanja i razmišljanja o budućnosti. Kad je riječ o umjetnosti, obožavam apstrakciju, ali kad je riječ o poslu onda volim konkretne, realne situacije i iskustva.
Iza Britančevog prvog predavanja došao je na red i prvi domaći čovjek u nizu, Krešimir Drvar iz Posluha koji je prohujao kao vjetar. Izvrtio je par screenova sa svojih Adwords kampanja i nestao. Malo ga je oprala trema, ali znam da to nije nimalo lako. Primjerice, na prošlom Web Startu ja sam držao svoje prvo predavanje ikad u životu i garantiram da svakome tko to radi prvi put nije baš mačji kašalj ufurati se i prenjeti svoja razmišljanja publici.

Poslije Krešimira na scenu stupa Stanislav Prusac kojeg sam spominjao kao predavača na BarCampu, a temu je naslovio: “Kako je Polar d.o.o. potrošio $144 875 od 21.02.2002. na Google AdWords.”
Stanislavova predavanja uglavnom su zanimljiva i sadrže konkretne primjere, a takav slučaj bio i ovaj put. Iako marketing nije kruh od kojeg živi, osobno mi je bio zanimljiviji od gore spomenutog DM Klue-a. I on je, kao i Krešimir izvrtio prve panele Adwordsa, malo popričao o učinku tih kampanja u sferi prodaje softvera kojim se bavi, tržištima gdje je prolazio bolje, gdje lošije…
Nakon predavanja upućeno mu je par škakljivih pitanja. Kolega iz adriatice.net rekao mu je kako ne može očekivati na nekim tržištima dobru prodaju, ako za njih nije namjenio lokalizirane verzije sajta. Tu se mislilo prvenstveno na, kako ih je Stanislav nazvao, “nesvrstane” zemlje i regije koje su po njegovim vlastitim riječima totalno podbacile i gdje praktički nisu imali ni jedan download ili registraciju, a dosta je love otišlo na oglase.
Ja sam ga, također se referirajući na nizak CTR prikazan u panelima kampanje iz prezentacije, pitao je li oglase vrtio samo na Google pretrazi ili i u kontekstualnoj mreži, što mi se u kombinaciji sa nešto slabije fokusiranim geo-targetingom učinilo kao razlog manje efikasnije kampanje. Prusac je priznao kako je na CPM-u u kontekstualnoj mreži dosta para izgubljeno.

Zato ja, ako već i uključujem neke sajtove iz mreže u kampanju, biram ih isključivo ručno, a rijetko kada mi prelaze 10 % ukupnog budgeta namjenjenih za Adwordse.
Malo se čak i zakuhalo oko toga je li CTR bitan ili ne, a kolegi iz adriatice.net Stanislav je rekao kako CTR u stvari nije niti bitan. E pa bitan je, itekako je bitan, i to pogotovo kad ga stavimo u odnos sa stopom konverzije. Ima četiri kombinacije koje mogu biti u igri, a to su: niski CTR-niska konverzija, niski CTR-visoka konverzija, visoki CTR-niska konverzija, visoki CTR-visoka konverzija.

Naravno, ne moram spominjati da je ova zadnja kombinacija najbolja, a ako je po mogućnosti postotak jednog i drugog dvoznamenkast smatrajte da ste kampanju dobro tweaknuli. Kada imate takvu situaciju, tek tada možete reći kako ste stvarno pročitali namjere korisnika i izašli pred njih potpuno spremni sa ključnim riječima, oglasima i landing pageovima koji rade posao kako spada. Tek u toj kombinaciji možete se hvaliti kako je vaša kampanja vidljiva i učinkovita.

Vibor Kalogjera je pričao o Gemiusu, metodologiji mjerenja, o primjerima iz par kampanja itd…, a Vedran Gulin i Mladen Mileusnić iz INAMA-e prezentirali su brojke i tok kampanje konferencije na kojoj smo se upravo nalazili. Konferencija je bila dobro posjećena i prema Vedranovim brojkama, vraća uloženo, pa su kanali koje je spomenuo očito u tom dijelu dobro odradili posao.

Svoj projekt igre-igrice.com predstavio je Jan Jilek. Zanimljiv koncept sa oglašavanjem unutar igrica, jedino mi je malo upitna target publika. Ljudi s viškom vremena, državni službenici i klinci koje je Jan naveo možda su u fokusu nekih industrija ili brandova, a vrtili su se tamo oglasi nekih (mobilni operateri primjerice), ali ja se trenutno ne mogu sjetiiti niti jedne firme s kojom sam radio ili radim, a da bi joj takav tip oglasa donio neki benefit. E sad, da se tu razrade neke kombinacije pa da je sajt recimo baza priče, a da se igrice na jednostavan način mogu kao standardizirani oglasi distribuirati na druge sajtove koje posjećuje ciljana publika, to bi onda već bila sasvim druga priča…
Uglavnom, Janova prezentacija ipak je bila jedna od zanimljivijih, a ideju kao novitet na hrvatskom oglašivačkom tržištu svakako treba pozdraviti…

O direktnom mailingu progovorio je Rikard Lumezi, direktor Kompass Info-a, firme koja za svoje klijente organizira mail kampanje, a target publiku izvlače iz baze korisnika svojih postojećih usluga.
Kako stvar funkcionira, pokazano je na primjeru sajta tenderi.hr, izbačene su brojke, Rikard se pohvalio sa visokim ROI-em, sve u svemu i ovo puno konkretnije od Danny Meadows Klue-ovih predavanja.

Iza pauze za ručak uslijedilo je predavanje za vrijeme kojeg sam čak uspio malo ubiti oko i odrijemati turu, a koje me definitivno nije ni najmanje oduševilo. Bilo je to sponzorsko predavanje In!Media grupe o društvenim mrežama. Kao prvo, ne znam baš puno ljudi koji uopće vole sponzorska predavanja, osim ako se ne radi o neki novim groundbreaking tehnologijama i šta ti ja znam… Ok, jasno mi je da na konfama, pa tako i FuturAd-u, jednostavno mora biti i toga, ali da bi takva predavanja mogla biti i inventivnija i to je također istina… Uvod je krenuo u ovim slučajevima uobičajenom i očekivanom samohvalom i predstavljanjem “Bakićevih sajtova” gdje je mladi predavač Dejan Orešković spomenuo i sajt donacije.info iz spomenute In!Media grupe za kojeg je skovao jedan od najčudnijih oksimorona za koje sam ikad čuo, a to je pazi sad - “tržište filantropije”.
Da se razumijemo, daj Bože da ima više projekata kao što je donacije.info i da se firme koje imaju viška love odluče što više donirati ljudima u potrebi…, ali ovo stvarno zvuči pretjerano, bode uši i iritira. Ponavljam još jednom, da ne bi bilo zabune, radilo se o sponzoriranom predavanju….
…radnog naslova “Oglašavanje u društvenim mrežama” koje btw. nije dotaklo ni teoretske, a kamoli praktične načine distribucije poruka u društvenim mrežama, dosege, koncepte, kontroverze i pitanja privatnosti, budućnost… Ili bar nešto od toga…, Za vrijeme predavanja nisam dočekao taj trenutak, par basic načina plasmana oglasne poruke tek su uzgred spomenuti u jednom slajdu pred kraj u primjeru Facebooka i MySpace-a i to u iznimno površnom kontekstu.
Ne krivim dotičnog predavača zbog nedovoljnog poznavanja tematike, ali smeta mi podugačko sponzorirano teoretiziranje koje probija rok postavljen na 15 minuta. Neupućeni promatrač je nakon ovog predavanja mogao pomisliti da se na društvene mreže ne registriraju i na njima vrijeme ne provode živi ljudi od krvi i mesa, nego nekakva bezlična masa amputiranih mozgova kojima bilo koji oglašivač može na bilo koji način i u bilo kojem trenutku prodati bilo što mu se god sprdne. E, pa ne ide to baš tako. Istina je na potpuno drugoj strani.

Ovo me možda posebno štrecnulo i iz razloga što su društvene mreže trenutno top tema inetrneta i svakako se o marketinškim konceptima vezanim za njih trebalo više toga reći na samoj konferenciji. Kaze ovaj dečko npr. - imate horizontalne i vertikalne mreže. Horizontalne su te i te, pa nabroji dvije svima nam znane, a vertikalna je prmjerice Youtube jer je orijentirana samo na video sadržaj. Što da kažem, smeta mi površnost i zapostavljanje nekih stvari… a šta je recimo sa vertikalnim društvenim mrežama baziranim na zajedničkim interersima zajednica, a ne na sadržaju. Tripadvisor primjerice, sa preko 16 milijuna članova, jedina je društvena mreža koja je davnih dana dokazala svoj oglašivački i financijski koncept, a ta ili neka slična globalno uspješna vertikalna društvena mreža na kojoj su članovi okupljeni oko specifičnog interesa nije primjerice niti spomenuta.
Nakon Dejana, došlo je i vrijeme za zvijezdu dana, predstavnika Google-a za nova i istočno-europska tržišta João Cabrala, koji nas je na početku izvjestio da upravo danas obljetnica (peta, koliko se sjećam) zaposlenja u Googleu.

Predavanje je bilo u redu, ali hej… čovjek je došao iz Googlea i trebao je to biti šlag dana. Priznajem, previše sam očekivao… između ostalog puno više juicy priče. Dobro, nisam očekivao da će čovjek ići u tajne funkcioniranja ranking algoritama i slično, ali highlight predavanja bio je amaterski Youtube video naziva “Where the hell is Matt?” koje je opet onim klasičnim old skul marketingašima sa početka priče trebalo pokazati kako je internet super, kako ljudima mijenja živote, kako je revolucija medija u punom jeku i kako naravno Google oglasi gađaju najbolje.

Je li od strane inozemnih gostiju hrvatska publika podcijenjena pa joj je serviran osmosatni “Uvod u osnove online marketinga” ili ja tu istu publiku precjenjujem? Ne znam, vjerojatno tu ima i jednog i drugog, a istina je kao i uvijek - negdje u sredini. Sve što pišem dobronamjerna je poruka organizatorima da druge godine dodaju malo više safta u cijelu priču i zadovolje i nas ostale koji smo bazične pojmove online marketinga već odavno savladali.

Core target grupa konferencije, old school marketingaši i planeri medija, vjerojatno su sa konferencije otišli puno zadovoljniji od mene i nekih mojih kolega, tim više jer je dan poslije glavnog dijela konferencije ekskluzivno za njih bila upriličena media planning radionica” gdje je spomenuti Danny Meadows Klue i po peti put imao prilike predstaviti svoju “training akademiju”.

Ne znam koliko su mu organizatori platili za ovo eksponiranje, ali čuo sam od jednog kolege i duhovitu opasku kako bi bilo puno poštenije da je on platio njima, s obzirom na količinu samopromocije koja je bila u igri.

Dakle, da zaključim, organizacijski nivo samog događaja bio je za najvišu ocjenu, daj Bože da ovakvih stvari ima češće i više, ali sadržajni i prezentacijski bili su par koplja niže, nadam da će dogodine ipak biti stvorena kritična masa, probijen led i da je sazrijelo vrijeme za ozbiljnije teme.

Za kraj da spomenem i ono najbolje na konfi, a to je napokon upoznavanje nekih zanimljivih ljudi koje sam do sad “znao” isključivo preko neta, a to su Barbara Marinčić (Riviera), Vedran Gulin i Edo Plovanić (OmnicomMedia Group), legenda balkanske web scene Dragan Varagić, Mario iz adriatic.hr-a i seekandhit bloga, Mladen Mileusnić (Pogodak) i Jan Jilek (ex Pogodak, sada igre-igrice.com i Xclaim), Marek Vidovič (Etarget)…

Evi i dodatni linkovi: osvrti Marija i Dragana

Što razlikuje dobar marketing od lošeg?

• Učinak.

Što razlikuje old school marketing od “nove škole”?

• Mjerljivost.

Učinak je svaka akcija na web sajtu koja rezultira konverzijom, mjerljivim i realnim povratom na uloženo u kampanju, pa bio on rezultat SEO-a, PPC-a, viralne kampanje, oglašavanja na drugim sajtovima, plod gerilskog marketinga, kombinacije svega navedenog ili ne bilo to ništa od navedenog nego nešto pedesetčetvrto. Učinak je kralj, učinak je esencija internetskog marketinga, a ljudi koji znaju kako upregnuti cijelu tu paletu kanala, alata, dostupnih strategija… da bi ga ostvarili, znaju što rade. To ih razlikuje od prodavača magle i spremni su preuzeti odgovornost za jasno mjerljivi rezultat.

Povratak na uloženo, ROI ili kako vam god drago – to je bit cijele priče i ljude koji žive od weba itekako treba zanimati kako ga ostvariti.
Nemaju svi sajtovi iste ciljeve postojanja, pa tako nema ni univerzalno mjerljivog učinka primjenjivog na sve sajtove po jednoj te istoj špranci. Većina “web ljudi” prati površne brojeve koje im primjerice Google Analytics izbacuje u osnovnom dashboardu. Broj posjeta, broj pageviewsa, bla, bla….

Zaboravite te brojeve, ne znače apsolutno ništa. Što me briga za posjetitelja koji je primjerice na ovaj blog zalutao upisujući neke opskurne pretrage tipa ove dolje na slici, samo zato jer sam u jednom od tekstova “penetraciju broadbanda”. Niti moj blog nešto znači takvom posjetitelju, niti meni takvi posjetitelji išta znače… ali eto… i taj broj također ulazi u unique visitore. Takvih primjera u panelu “keywords” dakako ima koliko ti srce želi, a ja sam naravno ovdje izdvojio jedan od pristojnijih hehe:)

Primjer sa ovog bloga: zalutali posjetitelji na futuria.hr - gospodo mislim da ste nešto krivo kliknuli:)

Svi koji prate što radim već odavno znaju da su moja specijalnost turistički sajtovi. Kod turističkih sajtova volim reći kako je cilj konverzija lookera u bookere, kada Britanac vidi stranicu na kojoj piše “Thank you for your reservation”, a Talijan “Grazie per la vostra prenotazione” najuži cilj je ostvaren, imam booking.

Primjer turističkog sajta: Kompletirani ciljevi kampanje, rezervacije na četiri jezika

Što je učinak veći sa manje uloženih sredstava, to je kampanja uspješnija. Ako primjerice plaćam Adwordse, što mi je cilj – pumpati brojku unique-a? Pageviewsa? Ne, to me apsolutno ne zanima. Zanima koliko će ljudi rezervirati – Na 100 unique sa dobro organizirane kampanje sa tražilica sa usko fokusiranih ključnih riječi mogu imati više bookera, nego na loše organiziranoj kampanji sa 10 000 unique. O ovim stvarima sam već pisao i govorio i tu ću mantru ponavljati dok se god budem ovim bavio. Sve je mjerljivo, vidi se što radi, a što je za škartiranje. Isto je i sa svim ostalim – kod klasičnog SEO-a neću primjerice dragocjeno vrijeme trošiti optimizirajući pageve, objavljujući sadržaje i gradeći izvana linkove za neke općenite termine i frazetine koji možda čak na prvi pogled fino izgledaju, a ne donose nikakv učinak. To me također ne zanima, daj mi ciljane ključne riječi koje dobro obavljaju posao. “Give my some loooooong long tail baby”.

Primjer turističkog sajta: Long tail ključnih riječi u akciji

Još jednom fala dragom Bogu na softverima za analitiku, ako ne konfigurirate ciljeve i ne razbijete svu tu hrpetinu kombinacija ključnih riječi na segmente i ne pratite kakav učinak koje kombinacije rade, ne znate što propuštate. Istina, toga ima jaaako jako puno, ali zlata vrijedi, vjerujte.

Sajtovima kojima je osnovni cilj prodaja imaju dakako najmjerljiviji učinak, ali učinak ne mora biti samo financijski, on može biti i novi rss pretplatnik ukoliko imate blog, ispunjena kontakt forma sa upitom na sajtu firme koja se bavi uslugama, novi registrirani korisnik na društvenoj mreži, download ili registracija za trial period ako je riječ o softveru, bookmark news sajta itd.
Vrste učinaka koje želite postići ovise o marketinškom cilju u određenom vremenskom periodu i ne mora biti jednak u svim razdobljima poslovanja – nekad treba proširiti glas o novom proizvodu ili usluzi, nekad dobiti feedback sa tržišta, nekad rasprodati sezonske zalihe… O svemu tome i o još hrpi faktora ovisi na koje ćete se marketinške kanale fokusirati u kampanji.

Svaki izvor prometa, svaki klik i svaka akcija mjerljive su. Negdje se baci previše love za malo ili ništa učinka, a negdje se za malo ili ništa love mogu dobiti veliki učinci. Sve je to mjerljivo, od prve do zadnje sekunde svakog božjeg dana kojeg vaš sajt živi. Odredite svoje ciljeve, pratite koji vam izvori donose kakve povrate na uloženo, tweakajte stvari u hodu…

Osjećaj kada netko bolje od vas samih iskoristi vašu ideju i masno se na njoj obogati vjerojatno i nije baš najugodniji. Srećom, nisam imao “čast” osjetiti tako nešto na svojoj koži, ali povijest je dakako prepuna ovakvih primjera. Ljudi puni entuzijazma, volje i energije krvavo se trude i razviju nešto za što su bili uvjereni da će prodrmati stvari big time, a onda dođe netko drugi i unovči to, dok original kreator ostaje kratkih rukava.

Ima toga naravno i u online svijetu, a pojam “ukrasti ideju” na Internetu je dobio sasvim drugo značenje, to se ovdje radi na svakodnevnoj bazi, iz minute u minutu. Na stranu sada sve te kolone i vojske kloniranih sajtova i aplikacija, dosadni dupli diggovi, youtubeovi, myspaceovi i ostali nametnici web prostora…, ali što je sa onim stvarima koje su stvarno bili veliki praskovi, što je sa inovacijama koje mijenjaju stvari iz temelja i oko kojih se na kraju krajeva stvarno i zavrtila ogromna lova, sa pravim poslovnim modelima na Webu oko kojih se vrte iznosi koji uzrokuju dugoročnu glavobolju u prosječnog puka?
Kad smo kod poslovnih modela tog tipa, mora se priznati da od jednog takvog gospoda Sergey i Larry zarađuju fino. Milijarde, da budemo precizniji. Samo od Adwordsa. To je poslovni model Google-a i za sada, praktički jedina stvar na kojoj Google kešira.

Bill Gross je s druge strane čovjek koji se bavi proizvodnjom i realizacijom ideja po frekvenciji koja je većini nas nezamisliva, pojam “izbacivati nešto kao na tekućoj traci” i to raditi jako dobro kao da je izmišljen za njega i njemu slične. Iako je neke svoje ideje dobrano unovčio, isto tako je već nekoliko puta zaplesao na tankoj žici, nalazio se čak i na rubu bankrota. Tko su Sergey i Larry, većini vas koji ovo čitate vrlo je dobro poznato. Ti dečki su gotovo pa vlasnici Interneta. A tko je sad taj Bill Gross i otkud on u ovoj priči ? Bill Gross je osnivač i vlasnik “laboratorija ideja” (IdeaLab-a) i serijski poduzetnik, kako ga je nazvao jedan autor kojeg ću spomenuti u nastavku teksta. Sergey i Larry smislili su zasad nenadmašni algoritam koji je omogućio najbolju organizaciju informacija od kad je čovjeka na ovoj planeti. A Bill Gross?

Jedna iskra, jedna ideja tog tipa zaslužna je za poslovnu stranu onoga što Google danas predstavlja. Naime, Bill Gross je čovjek kojem je prvom zasvjetilila žaruljica i koji se prvi dosjetio, smislio i realizirao PPC oglašivački model, a shodno tome naravno i prvi na planeti prodavao oglase po kliku na svojoj tražilici GoTo. I jedna informacija za koju ne znam jeli vam poznata - Googleov prvi oglas bio je prodan na CPM bazi i tek kada su shvatili da od toga nema kruha, posegnuli su za novim rješenjima. Naime, jedno je već postojalo, samo ga je trebalo primjeniti na drugom mjestu, u drugom kontekstu. To je rješenje, pogađate smislio Bill Gross. Ne kažem naravno da nije bilo Billa Grossa da ne bi bilo ni Googla teškog 150 milijardi na burzi, ali opet - netko se ipak trebao prvi sjetiti da bi se klik mogao naplaćivati, jel´da?

Moram priznati da sam iznenađen koliko malo informacija postoji na webu o tom Billu Grossu, čovjek se očito drži one zlatne “radi, stvaraj i budi anoniman”. Tko je on i što zapravo radi, saznao sam čitajući odličnu knjigu The Search Johna Battelle-a, Wired-ovog urednika i osnivača Industry Standarda, ali i jednog od definitivno najvećih današnjih vizionara i mislioca kada je Web i njegova budućnost u pitanju. Uglavnom, Battelle je u knjizi cijelo jedno poglavlje posvetio Billu Grossu i nastanku PPC-a, kao i GoTo.com-u, Grossovoj kompaniji koja je iznjedrila PPC poslovni model, a kasnije je preimenovana u Overture i prodana Yahoo-u za 1.63 milijarde dolara.

To poglavlje uvod je u priču o nastanku Googlea i njegovog poslovnog modela i Battelle tu razrađuje par scenarija koji su mogli da su se neke stvari u određenim trenutcima drugačije posložile završiti i na drugi način po Google da je Bill Gross povukao nešto drugačije poteze. Iako baš i ne volim te “što bi bilo kad bi bilo” priče, ova mi je bila baš zanimljiva. Ipak, od svega toga puno zanimljivije su mi ove stvari - poduzetnički duh Grossa, nepresušni izvori ideja, konstantna potreba za inoviranjem i iskra koja ga je dovela do ideje za PPC oglašavanje. Te stvari su u direktnoj uzročno - posljedičnoj vezi, a imaju između ostalog veze i sa prodajom voćnih bombona.

Naime, priča ide ovako: dok je bio klinac Gross je s biciklom odlazio u dućan koji je bio ponešto udaljen od kvarta u kojem su on i ostali klinci igrali, tamo bi pokupovao bombone po sniženoj cijeni i onda ih prodavao klincima zaračunavajući simboličnu maržu po komadu. Uglavnom, klinci su to kupovali ko ludi, a od tete u dućanu Gross je s vremenom počeo dobivati i znatne rabate pa je nakon nekog vremena iz dućana počeo odlaziti sa ogromnom kartonskom kutijom bombona i postupno proširio “biznis”. Do pojave Weba, radio je još hrpu stvari, između ostalog još u mladim danima otvorio firmu za prodaju solarnih kolektora…Kad je došao Web, opsesivno se bacio na inovacije na tom mediju, a danas vodi spomenuti IdeaLab koji funkcionira kao inkubator ideja. Popis kompanija koje su izašle iz tog laboratorija također je vrlo impresivan.

Iako ova priča o bombonima zvuči možda čak malo preamerički, koliko god to na prvi pogled trivijalno izgledalo, ovo iskustvo Grossa iz dječačkih dana bilo je vrlo bitan moment za nastanak poslovnog modela koji je promjenio uvriježene načine poslovanja i dao novi vjetar u leđa brojnim Internet poduzetnicima. Naime, Bill Gross je još u mladima danima shvatio sljedeće - ukoliko osiguraš velik obujam i imaš dobro riješenu distribuciju, pojedinačno možeš prodavati određene stvari za vrlo niske iznose i generirati na taj način vrlo visoke prihode. Radi li se kod prodaje klikova o nečem drugom?

Kako ste primjetili, nešto manje pišem zadnjih dana, pa sam dobio i neke mailove u kojima ljudi pitaju jesam li se možda razbolio? Nisam, sve je ok, ali odlučio sam da od sad svi postovi koje objavim, iako možda malo prorijeđeni moraju biti neopisivo dugačke tirade koje većina ljudi najvjerojatnije neće niti pročitati jer jednostavno nemaju vremena za skrolanje:) Dobro, neće baš svi biti ono kobasice, ali u narednim postovima s vama ću podjeliti neke stvari o kojima dosta intenzivno razmišljam u zadnje vrijeme. Prvi takav slijedi:

Baš si nešto vrtim filmove kako će se to sve skupa s Googleom razvijati. I o toj priči o personalizaciji pretraživanja. Nije to ništa novo, sve polako prelazi u 1 na 1 sferu, pa tako i Google polako i sigurno gradi i usavršava svoju 1 na 1 igru jer ako itko može naoštriti osjetila (čitaj: algoritam) do krajnjih granica onda su to prvenstveno oni, dakako. Kako li nam samo naizgled velikodušno daju sve te cool aplikacije - gmailove, analyticse, desktop searcheve, readere, checkoute i sve ostalo… besplatno?….yeah, right..
Ne moram naravno ni pričati kolika je to količina vrijednih podataka o nama i našim navikama na Internetu, o svima nama, korisnicima koji taj Google svakodnevno malu milijardu puta koristimo.

Može li me (ro)bot toliko dobro poznavati?

Na stranu sve paranoje i teorije zavjere, pitanje je što te beskonačne hrpe informacija konkretno znače i donose nama, a što njima. S korisničke strane gledajući, meni, korisniku, osobi xy koja dobar dio dana provodi na Internetu njihovi servisi definitivno olakšavaju stvari, od pretrage, gmaila, preko analyticsa nadalje…, a sa privatnošću sam se u ovom globalnom big braderu već ionako odavno pozdravio, dok njima u Googleu s druge strane svaka moja upisana ključna riječ, svaka pretraga weba, svaki kontekst u kojem nešto radim i tražim daje podatke prema kojima mogu fino uglancavati algoritam i podešavati svoju oglašivačku mašineriju praktički na dnevnoj bazi. Eee, i sada se postavlja pitanje može li netko tko ima toliku silu podataka o userima ispolirati algoritam u bliskoj budućnosti do tih granica da uviijek, u svakom trenutku točno, bez ikakvih dvojbi i trojbi zna što hoću i izbaci mi samo to, baš to, a ne neke tamo opskurne liste sa snippetima ključnih riječi i fraza? Savršeni odgovor na savršenu pretragu. Mogu li me (ro)bot i njegovi pomoćnici toliko dobro poznavati?

Ljuta pila i udobni monovolumen

Peronalizacija SERP-a (search engine results page) ili pojednostavljeno po naški rezultata pretrage je po mnogima neminovnost i put kojim Google počinje kročiti prilagođavajući svakom korisniku rezultate na krajnjoj, individualnoj razini. Tako se sve češće potežu rasprave kako će to sve skupa funkcionirati u bližoj i daljnjoj budućnosti, koji će sve faktori ući u jednadžbu, što će to značiti za SEO itd…
Zamislimo dva čovjeka iz iste ulice istog godišta…, znači dva tipa vrlo sličnih demografskih karakteristika, ista država i grad, iste godine rođeni, išli u istu školu… dva čovjeka koja su po klasičnom marketingu jedna te ista ciljana grupa - mladi gradski stanovnici dobne skupine između 25 i 35. Ta dva lika nekako su se u isto vrijeme odlučila za kupovinu nekog proizvoda ili usluge…., za primjer ćemo uzeti auto. I jedan i drugi u fazi su razmišljanja o kupovini automobila i žele provjeriti recenzije automobila da si olakšaju odluku pa upisuju “car reviews” i lupaju search. I jednom i drugom pred očima se pojavljuje perfect pick - auto snova. Samo….rezultati pretrage unatoč svim sličnim demografskim osobinama, godinama, istoj ulici i svemu ostalome nisu uopće isti. Prvome je pred očima nova Alfa Romeo najljuće konjaže, a drugome Renaultov monovolumen…Kako sad to?

Neka je godina i neki datum u budućnosti i u punom je naponu natjunirani personalizorani SERP koji je godinama na osnovu hrpe podataka o korisnicima neumorno tweakan do najsitnijih detalja i u kojem ovo P više ne znači “page” nego recimo “pick” jer zamislimo da page u klasičnom smislu u tom trenutku više ne postoji. Dakle, Google je i jednom i drugom “tražiocu” izbacio savršen odgovor na njihovo pitanje koje glasi - “s kupnjom kojeg auta ću biti najzadovoljniji?”. Sve što treba je tu - savršena informacija izlistana je pred njihovim očima, ne snippeti, ne filtriranje, ne kopanje po šumi informacija, ne ovo, ne ono, sve što treba za odluku je tu - jednostavno prikazan set podataka koji odgovara obojci. Personalizirani SERP uvjerio je i jednog i drugog pogodivši ih u sridu…izbacivši im pritom potpuno različite odgovore na jedan te isti upit. Kako li je samo algo tako dobro skopčao njihov profil pa je prvome izbacio nabrijanu pilu spremnu za jurnjavu i šarmiranje curica, a drugome monovolumen koji obično voze obiteljski ljudi?…Prema kontekstu svih njihovih pretaga i interesa u određenom vremenu, Google je lako povezao konce i mašinerija je jednostavna znala, oprostite, izračunala da će čovjek koji intenzivno pretražuje pojmove kao što su “gifts for wife”, “romantic anniversary”, “baby clothes”…..itd. i uz to često posjećuje i poprilično se dugo zadržava na hrpi web lokacija koje imaju veze sa obiteljskom žena-djeca spikom biti skloniji vozikanju udobnog monovolumena od njegovog vršnjaka koji je u istom razdoblju tražio stvari tipa “ibiza party”, “402 race” i “tuning cars” i uz to posjećivao dobar broj onih sajtova, znate onih teen tematike.

Kada oglas postaje koristan

Ovo je naravno primjer pojednostavljen do krajnjih granica jer puno tu stvari ulazi u jednadžbu, ali mislim da je poanta jasna. Jeli to dobro ? Koliko takav poredak stvari dobroga ili lošega nosi korisnicima, a koliko marketingašima? Ok, ja sam očito i na jednoj i na drugoj strani,…ali stvar je u tome da se te dvije strane po meni nikako ne mogu isključiti. Pogotovo u 1 na 1 situaciji na početku priče. Kao korisnik razmišljam ovako: pa ako već ionako ne mogu izbjeći oglase i svakodnevno bombardiranje njima, nek me onda barem gađaju nečim relevantnim. Otkrit ću, moram kupiti branik za auto koji sam krivo “naslonio”, volim jazz i planiram neko putovanje uskoro. Zato…ne davite me reklamama za neke tamo pop koncerte u Pragu, gubite vrijeme bezveze…, dajte mi nešto konkretnije.
Sa marketinške strane gledajući na ovakav poredak, također mi odgovara jer bilo koju kampanju mogu prilagoditi do najsitnijih detalja i dati ljudima korisnu informaciju umjesto nepotrebne zaglušujuće dreke.
A sad još jedno pitanje: Je li moguće da se vremenom ostvari Googleov mokri san, da Google s vremenom toliko “poštela” mašineriju za serviranje oglasa da oni ustvari postanu relevantniji od rezultata organske pretrage? Gubi li tada tražilica, odnosno ono što je Google primarno svoj pravi smisao?…Ili ga naprotiv tek u tom trenutku dobiva? Kako će integrirati social komponentu? Što sa mobilnim sadržajima? I tko će tu na kraju balade pokupiti najviše vrhnja? Ali… to su sad već pitanja za neki drugi post…

O Facebooku

GigaOm ponovo piše o monetizaciji društvenih mreža na webu, ovaj puta konkretno o Facebooku. Nedavno su imali post o prioritetima social networking sajtova u 2007. na koji sam već linkao, a jučer Robert Young ima još jedan dobar post slične tematike. U naslovu se pita ono što su se i mnogi drugi zapitali kada je mlađahni Mark Zuckerberg (Facebook) otpilio ponudu od milijarde i kusur dostavljenu od Yahoo-a. Naslov doslovno pita: Facebook - pametno ili glupo?

Panama

Oni koji se bave marketingom na Internetu i oglašavanjem na tražilicama kao jednim od najvažnijih njegovih elemenata, sigurno su čuli za Panamu. Ne, u ovom slučaju nije riječ o srednjeameričkoj zemlji i kanalu, riječ je o “rebootu” dugo najavljivane Yahoo-ove alternative Google Adwordsima koji bi korisnicima i oglašivačima trebao po najavama donjeti zanimljive stvari i poboljšati kvalitetu oglasa. Panama bi Yahoo-u, prema očekivanjima iz te firme, trebao spustiti i pokoji dolar više u kasu i ojačati im poziciju u borbi sa Googleom.
Glavna novost za oglašivače je ta da će Yahoo-ov sustav od sada osim po samoj cijeni klika koja je do sada bila jedino mjerilo za određivanje pozicije oglase vagati i po drugim faktorima, na sličan način kako to trenutno radi Google koristeći quality guidelinese.
Više: SEW, Time, NY Times.

Politika

Clickz priča o političkim kamapnjama na Internetu.

Svjetska se blogosfera naveliko raspisala o riječima Chada Hurleya, glavnog čovjeka Youtube-a o tome kako se on i kolege približavaju modelu u kojem će Youtube dijeliti zaradu sa ljudima koji objavljuju video materijale kod njih.

Ili u prijevodu… uskoro na Youtube-u možemo očekivati oglase u samim video klipovima, što je naravno bilo i za pretpostaviti da će se kad tad dogoditi čim je Google ušao u igru i kupio ih za onu basnoslovnu sumu. Na koji će se način Googleova oglašivačka platforma integrirati u sam video sadržaj vidjet ćemo, po blogovima su se počele pojavljivati razne “insiderske” informacije, kao i nagađanja o raznim oblicima integracije i samog načina plasmana oglasa, vjerojatno će biti moguće koristiti nekoliko različitih formata oglasa i opcija samog plasiranja, od kraćih i manje nametljivih do dužih i nešto nametljivijih, i to u raznim dijelovima i pozicijama video klipova (npr. početak, kraj, sredina klipa, gore lijevo, dolje desno ili nešto slično…).

Inače, Chad Hurley je potvrdio BBC-u da rade na sustavu koji će omogućiti podjelu profita sa kreatorima sadržaja, a evo i videa gdje to spominje:

Ads

Googleovi Adsensi dominiraju tržištem distribucije kontekstualnih oglasa na webu i to je dakako jasno kao dan. U isto vrijeme druge mreže traže svoje mjesto pod suncem, ali kad se usporede postotci korisnika stvari su jasne. Najveći konkurent Adsensima na ovom polju trebao je biti Yahoo sa svojim YPN-om, ali i tu su Yahoo-ovci, kao i u mnogim drugim bitkama sa Googleom dobrano podbacili. Microsoft je svoje šanse u ovom dijelu plasiranja oglasa na web stranicama partnera također propustio, ali zato se njihov AdCenter očekuje sa dosta zanimanja na onom drugom polju, kao konkurencija Adwordsima jer su najavljene neke inovacije i zanimljivosti sa oglašivače. Teško da će AdCenter tako lako dostići popularnost Adwordsa, ali ne može se reći da se ne trude u dizanju priče oko izlaska nove verzije.
Prošli tjedan su tako pozvali u Redmond svoje vodeće oglašivače da im se pohvale sa novim stvarima na svojoj oglašivačkoj platformi s kojima pred nas, obični puk, izlaze u roku slijedeća dva mjeseca. Na searchenginewatchu je, kao i uvijek iscrpan tekst sa svim detaljima.

Skrati.net

Vuk je izbacio svoj prvi ovogodišnji servis, skrati.net. Kao što vjerojatno znate, čovjek je najavio nabrijanu godinu u kojoj bi nas svaki mjesec trebao iznenaditi sa jednim projektom, što znači da bi ih na kraju godine trebalo biti 12. Skrati.net je dosta korisna stvar, a služi, kao što mu ime govori, skraćivanju. Čega? URL-ova, naravno.

Kina

Ovaj treći odlomak rezervirao sam za Kineze. Iako tamošnji korisnici Interneta ne mogu baš raditi na webu sve što im padne na pamet, broj novih korisnika rapidno raste iz godine u godinu. U zadnjoj godini porastao je za 14 milijuna korisnika. To znači da je trenutni broj korisnika Interneta u Kini 137 milijuna, a od njih čak 90.7 milijuna ima broadband pristup. (via infoworld)
U kakvom je zamahu kinesko gospodarstvo dobro je poznato, rast im se događa u svim mogućim segmentima, a veliki poslovi se dogovaraju i u online travel sferi. Tako je primjerice Expedia nedavno sklopila posao sa najvećom kineskom hotelskom grupom With Jin Jiang.

Vrijeme radnje: 1998., Predmet radnje: jedan dokument. Njegovi kreatori: dva studenta sa Stanforda. Njihova imena: Sergey Brin i Lawrence Page. Što rade: predstavljaju prototip nečega što su nazvali Google. Naziv dokumenta: “The Anatomy of a Large-Scale Hypertextual Web Search Engine”.(.pdf)

Sa vremenske distance od gotovo desetljeća zanimljivo je baciti pogled na ovakve stvari i vidjeti na koji su način ova dva lika razmišljala o nečemu što je danas neizostavni dio naše Internet svakodnevnice. Krivac zbog kojeg sam danas ponovno zavirio u ovaj dokument je J. Battelle koji je podebljao neke citate vezane za današnji poslovni model Google-a, odnosno razmišljanja Brina i Page-a iz dodatka dokumenta naslovljenog “Advertising and Mixed Motives” o načinu serviranja oglasa koji su im danas, kao što znamo glavni i praktički jedini izvor prihoda. Ako vas zanima kako su tada razmišljali dečki čija je firma danas na burzi teška više od 150 milijardi dolara i ako imate viška vremena, preporučam da zavirite u taj pdf.

Za one kojima se neda scrollati 20 str. evo par izdvojenih rečenica:

Predviđanja za 2000.:

In March and April 1994, the World Wide Web Worm received an average of about 1500 queries per day. In November 1997, Altavista claimed it handled roughly 20 million queries per day. With the increasing number of users on the web, and automated systems which query search engines, it is likely that top search engines will handle hundreds of millions of queries per day by the year 2000.

A što s oglasima?:

In general, it could be argued from the consumer point of view that the better the search engine is, the fewer advertisements will be needed for the consumer to find what they want. This of course erodes the advertising supported business model of the existing search engines. However, there will always be money from advertisers who want a customer to switch products, or have something that is genuinely new. But we believe the issue of advertising causes enough mixed incentives that it is crucial to have a competitive search engine that is transparent and in the academic realm.

Krenuli su i dugo očekivani hrvatski Google Adsensi pa sam žrtvovao 200×90 piksela u srednjoj kolumni za jedan mali link unit. Stavio sam Adsense na blog više iz razloga da testiram u kojem kontekstu će Google povezivati sadržaj ovih stranica sa oglasima nego što se nadam nekoj zaradi na ovoj bazi.

Za te stvari ipak treba malo konkurentije oglašivačko tržište (više oglašivača, veći klik prihodi…) i malo jači volumen posjeta kombiniran sa visokim CTR-om (click through rate). Inače, za posjetitelje ovog bloga bili bi najrelevantniji oglasi za određene web usluge koje nadopunjavaju ovu priču Futurie pa me baš zanima kako će Google kombinirati određeni kontekst sadržaja.

Ovo je sad još uvijek eksperimentalna faza pa se još uvijek mogu očekivati svakakve kontekstualne kombinacije, ali vjerojatno će s vremenom stvari polako dolaziti na svoje.

Inače, ako objavljujete sadržaj na webu Adsense možete konfigurati na http://www.google.hr/ads/ . Ako hoćete testirati kako oglasi rade na različitim pozicijama vašeg sajta tu vam dodatno može pomoći i Crazyegg alat koji omogućava vizualizaciju klikova.

Projekcije web video oglašavanja

Potrošnja za internet video oglase ove je godine u odnosu na prošlu skočila za 82% i dosegla 410 milijuna am. dolara. Projekcije što se rasta u narednoj godini tiče još su žešće, pa se tako predviđa da će video oglašavanje na webu rasti za 89% i doći do vrijednosti od 775 milijuna $ u 2007. U godinama iza ‘07. rast će se nastaviti, iako više ne po tako agresivnim stopama, da bi prema projekcijama analitičara do 2010. online video oglašavanje trebalo bilo “teško” oko 3 milijarde $.

Oglasnici poslova na webu

Na eMarketeru sam naišao na podatke Conference Boarda o oglašavanju poslova na Internetu u SADu. Donja slika pokazuje koje su kategorije poslova najoglašavanije na webu i kolika je prosječna plaća po satu za svaki od njih.

Google odgovori mrtvi, Yahoo se veseli…

Napokon malo veselja i za Yahoo u bitci sa Googleom. Nije da su tektonski pomaci, ali Google im je dao povoda da se malo naslađuju. O Yahoo-ovoj bazi znanja Yahoo Answers već je bilo govora na ovom blogu, a Google je donedavno imao i svoju Answers bazu. Od prekjučer je više nema. Odlučili su je ugasiti, a to su narodu priopćili na službenom Google blogu. Čim je vijest objavljena Yahoo-ov PR je s veseljem okolo počeo slati mail ovog sadržaja:

I’m sure you’ve heard that Google Answers is closing down. Wanted to make sure you had the latest Yahoo! Answers stats:

- Worldwide numbers for Yahoo! Answers and Knowledge Search (18 countries and 8 languages): Yahoo! Answers has 60 million unique users worldwide and 160 million answers.

- US/English-speaking countries numbers for Yahoo! Answers: Yahoo! Answers has 14.4 million unique users (comScore October) and 60 million answers. (via Battelle)

The Interactive Advertising Bureau (IAB) i PricewaterhouseCoopers (PwC) izašli su sa redovitim kvartalnim izvještajem i brojkama vezanim za online oglašavanje. Vrijednost industrije je u konstantnom porastu, a u trećem kvartalu 2006. prihodi iznose 4.2 milijarde $ što je u odnosu na isti kvartal 2005. povećanje od 33%.

Advertising 2.0

Danas je zadnji dan Web 2.0 konferencije u San Franciscu, pa sam se tako malo prisjetio svog prošlogodišnjeg posta na temu te konferencije i još nekih stvari koje su tada, prije nešto više od godine dana, bile aktualne.

Uglavnom, sve velike web face su tamo, raspored događanja je gust, a brojni sajtovi i blogovi kao i prethodnih godina izvještavaju o događanjima. Za oko mi je zapeo post na Publishing 2.0 blogu koji piše o strukturalnim problemima “advertisinga 2.0″. Dao je i linkove na 2 videa (Dove evolution video i Coke GTA) koji su besplatno distriburani putem Youtubea i viralnim efektom stvorili masivnu reklamu svojim brandovima. Baš ta dva videa bili su razlozi rasprave na Web2 conu na koju se Publishing 2.0 osvrće. Jedno od pitanja o budućnosti digitalnog marketinga koja si postavljaju medijske kompanije je primjerice: zašto bi netko plaćao za video distribuciju ako viralna priča postaje novo mjerilo uspješnosti kampanja? Agencije se s druge strane pitaju: na koji način da određujemo cijenu za vrijednost kada se ne uklapa niti u jedan postojeći billing model ? Ako vas zanima nastavak skoknite na Publishing 2.0.

Neprijatelji Interneta

Grupa za ljudska prava Reporteri bez granica objavila je listu od 13 “neprijatelja Interneta”. New entry na ovoj nepopularnoj top listi pripada Egiptu i to prvenstveno zbog nekoliko uhićenja blogera. Nepal, Libija i Maldivi koji su bili izlistani prošle godine, maknuti su sa liste. Reporteri bez granica kritizirali su i Google i Yahoo koji su pristali na cenzuru nametnutu od kineske vlasti.

Crna lista:

• Bjelorusija
• Burma
• Kina
• Kuba
• Egipat
• Iran
• Sjeverna Koreja
• Saudijska Arabija
• Sirija
• Tunis
• Turkmenistan
• Uzbekistan
• Vijetnam

Više o ovome na BBC-u.

Googleove finte

Za kraj dvije blic vijesti iz Google-a. Prva se tiče Google Checkouta koji baš i nije nešto zagorčao PayPalu na onaj način na koji su to guglovci planirali kad su izbacili uslugu prije par mjeseci. Tako su sada odlučili na dodatne načine potaknuti e-trgovce da ih integriraju na svoje sajtove. Sada, baš pred početak shopping groznice, Google je odlučio da od danas do 31.12. neće naplaćivati transakciju na naknade za trgovce koji budu koristili Checkout. Inače, tu su i pogodnosti za Adwords oglašivače koji koriste ovu Googleovu uslugu, a Eric Schmidt priča da na ovaj način žele potaknuti firme koje prodaju online da potroše i koji dolar više na PPC oglase. Kako su to oni osmislili možete provjeriti na službenom Google Checkout blogu, a koliko će se ideja svidjeti e-commerce svijetu saznat ćemo uskoro.

Druga vijest iz Mountain Viewa tiče se gore spomenutih Adwordsa. U sučelje su dodane nove korisne opcije (Diagnostic Preview, a testira se i Account Snapshot) koje oglašivačima dodatno olakšavaju stvari prikazujući instantno vrti li se oglas za pojedinu ključnu riječ ili ne. Dijagnoza ključnih riječi je već u pogonu, a evo i screenshota Account Snapshota.

Blogosfera i sve ostalo

Dvije crtice iz domaće blogosfere: Prva - TZombix je prvi kod nas objavio vijest o “ljubavnoj priči” Microsofta i Novella. O čemu se radi detaljnije pročitajte kod njega.

Druga - Borja, hiper-produktivni čovjek koji nikad ne miruje javlja nam vrlo zanimljivu stvar. Osim što piše za nekoliko novina, redovito sadržajima puni svoj vlastiti sajt i u međevremenu pokreće domaće web2 servise, Borja je stigao objaviti i knjigu koja uskoro izlazi i zove se Blogosfera i sve ostalo. Sretno mu bilo s ukoričenim prvijencem:)

SEOmoz istraživanje

SEOmoz, nezaobilazna referenca za svakoga tko prati svijet tražilica i marketinga, donosi još jedan u seriji svojih malih istraživačkih dragulja. Website Analytics vs. Competitive Intelligence Metrics naziv je malog, ali značajnog istraživanja koje je za cilj imalo usporediti podatke iz stvarnih statistika posjetitelja na 25 najpoznatijih SEO blogova sa eksternim pokazateljima popularnosti (Alexa, Technorati, SEO alati…) i utvrditi koje su eksterne metode najpouzdanije.

Evo, copy-paste finalnog redosljeda relevantnosti eksternih pokazatelja:

1. Number of Technorati Links (0.74)
2. SEOmoz Page Strength (0.60)
3. Number of Links to the Blog URL via Yahoo! Site Explorer (0.56)
4. Number of Links to the Domain via Yahoo! Site Explorer (0.54)
5. Bloglines Subscriptions (0.49)
6. Technorati Rank (0.49)
7. Alexa Rank (0.49)
8. Netcraft Rank (0.43)
9. Newsgator Subscribers (0.39)
10. Compete.com Rank (0.38)
11. Ranking.com Rank (0.36)
12. Google PageRank (0.21)

Osim ovoga, još je zanimljivija tablica koja se nalazi na SEOmozu u kojoj su javno obznanjene statistike velikih faca u ovom polju.

Top oglašivači

Najvećih 50 Internet oglašivača potrošilo je tijekom rujna na oglašavanje cifru od 234,6 milijuna $. Listu, kao i svakog mjeseca donosi TNS Media Intelligence, a prenosi Clickz.

Google custom pretraga

Google je osmislio još jedan način na koji će prikazivati oglase i sliti si još pokoji novčić u blagajnu. Zove se to Google custom search i nešto je poput Adsensa za pretragu. Uglavnom, webmasteri, blogeri itd. mogu si tim putem kreirati custom tražilice i ubaciti ih na svoje sajtove. Ništa posebno, ali omogućuje vlasnicima sajtova da malo prošire funkcionalnost i zarade dodatne dolare od oglasa. Osim samostalnog izbora sajtova koji će se izlistavati u pretrazi ima još par zgodnih opcija koje se mogu koristiti, recimo korisnici mogu tagirati rezultate i sl. “Suhu” verziju custom searcha sam ubacio u lijevi gornji kut ovog bloga da malo isprobam, samo što sam ja stavio pretragu samo za ovaj sajt, a i ne zarađujem kintu od oglasa:)

Najpopularniji Web 2.0 servisi

Read/Write web je objavio seriju vrlo zanimljivih postova o popularnim web2 servisima u raznim zemljama svijeta. Do sada su obrađene top web 2.0 destinacije u ovim zemljama: Njemačka, Nizozemska, Poljska, Koreja, Velika Britanija, Rusija, Španjolska, Kina, Turska, Italija, Brazil, Francuska, Japan, Indija, Austrija i Švedska.

Firefox 2

I naravno, da slučajno ne zaboravim - Firefox 2 je na službenom downloadu.

Googleov ured

Od danas se Writely, tekstualni online procesor kupljen od Google-a prije nešto više od pola godine i Google Spreadsheets (startan u lipnju) nalaze na zajedničkoj lokaciji u kombiniranoj usluzi pod nazivom Google Docs & Spreadsheets. Usluga je besplatna.
Google Office bi svakako bilo kraće ime, ali kako kažu u Google-u ne sviđaju im se konotacije koje bi se vezale za to ime:)

URL.com

Na url.com-u, sajtu ultra lako pamtljivog domenskog imena search freakovi mogu uspoređivati rangove i rezultate sa različitih tražilica i to sve skupa ocjenjivati i komentirati.

Najveći oglašivači

Vani su svježe brojke o potrošnji najvećih internet oglašivača. Mjesečnu listu tradicionalno objavljuje TNS Media Intelligence, a prenosi Clickz. Zadnji podaci su za kolovoz u kojem je top 50 oglašivača zajedno potrošilo 243,8 milijuna $.

  Koliko trenutno vrijede megapopularne Internet destinacije MySpace, Youtube i Facebook? Puno se piše o tome, a teme se između ostalog dotakao i ugledni Financial Times koji se pita vrijedi li za Youtube i Facebook iskrcati milijardu dolara.
Kada je stari iskusni lisac Rupert Murdoch prije manje od godinu dana kupovao MySpace za tu namjenu izbrojao je 580 milijuna dolara. I kako se danas lijepo vidi, nije pogriješio. A koliko će ova, trenutno najposjećenija online zajednica vrijediti za 3 godine? Neki analitičari kažu i 15 milijardi dolara. Živi bili pa vidjeli.

  Cifre koje se ulažu u internet oglašavanje rastu iz godine u godinu. Internet Advertising Bureau (IAB) i PricewaterhouseCoopers (PwC) donose svježe brojke o rastu i težini ovog tržišnog segmenta. Radi se o prva dva kvartala ove godine u kojima se bilježi rast od 37% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći rast se kao i prošle godine dogodio se u search domeni (40% ili 3.2 milijarde $).

  Yahoo je kupio Jumpcut, site koji djeluje pola godine, a pruža korištenje seta jednostavnih online alata za video editiranje.
Da, to je samo još jedan dokaz koliko je trenutno vruća online video zona, a osim ovih već dobro poznatih igrača pojavljuju se i neki novi. Jedan od njih je i Ning sa svojom najavljenom uslugom koja će omogućavati korisnicima da sami slažu svoje video sharing/tagging sajtove, a koja će i službeno biti predstavljena na predstojećoj Web2 konferenciji. Važno je spomenuti i to da je Ning za razliku od ostalih video sajtova osmislio i poslovni model koji će pratiti cijelu priču. Ning je zanimljiva firma koja je u web 2.0 svijetu poznata već neko vrijeme zbog svojih postojećih usluga, a Om Malik ih naziva “najenigmatičnijim startupom u dolini”.

  Kako će izgledati Internet u 2020. godini? Pew Internet je u velikoj anketi izpretresao stavove, mišljenja i vizije grupe od 742 internet profesionalca (aktivisti, analitičari, poduzetnici, internet pioniri, vizionari…) i rezultat toga je ovaj .pdf dokument od 115 stranica.

  Google i online marketing teme opet rulaju po naslovnicama najvećih svjetskih magazina. Ovaj tjedan tri priče sa naslovnice i to: Fortune, Newsweek i Business Week.
Sa naslovnice Fortune-a smijulji se Eric Schmidt, a Chaos by design tekst je koji prati naslovnicu. Možda ste pomislili da se kaos iz naslova odnosi na nešto negativno. Ne, prevarili ste se, kad je Google u pitanju to se smatra vrlinom.
Još jedna od Googleovih slavnih faca, Marissa Mayer također se smješka sa naslovnice, i to one Newsweekove u članku o najmoćnijim ženama današnjice. Dijelovi priče objavljeni su ovdje. Treća naslovnica bavi se click fraudom koji se, za razliku od prethodno spomenutih ne smije, nego mršti ispod loga Business Weeka. Stara priča u novom aranžmanu.

  Kolika je razlika u stupnju konverzije na organskim i sponzoriranim rezultatima pretrage na tražilicama? Prema novom istraživanju WebSideStory-a kojeg prenosi Clickz ove dvije marketinške metode su se praktički izjednačile što se stupnja učinkovitosti tiče - konverzija u slučaju organskih rezultata je 3.13%, a kod sponzoriranih 3.4%.

Microsoft najavio pokretanje Digital Advertising Solutions-a, projekta koji bi oglašivačima trebao pružiti mogućnost da koristeći jednostavnu platformu ostvare doseg do 465 milijuna korisnika mjesečno, i to u online, mobilnoj i igračkoj sferi. Mreža će uključivati Windows Live, Xbox Live, Office Online, Windows Mobile i Microsoft TV.

Greg Sterling sa SEW-a na svom privatnom blogu malo analizira ovu stvar, a meni je vrlo zanimljiva rečenica sa kraja posta gdje priča o prevladanosti sadašnjeg, tradicionalnog TV oglašavanja i proriče mu ne baš naročito svijetlu sudbinu:

TV also is likely to suffer, especially in the coming recession (whenever that occurs), because of the “accountablility” issue. In a time of tightening budgets and the need to justify spending and see ROI, the Internet will likely win over traditional TV.

Evo još malo friških brojki. Novi kanali distribucije sadržaja na Webu kao što su audio i video podcasti uzimaju sve više maha, pa su u Nielsen/NetRatingsu napravili istraživanje da vide koliko ljudi uopće downloada i sluša, odnosno gleda podcaste i koji je profil prosječnog podcastera ?
Rezultat: 6.6% odraslih Amera kaže da je u zadnje vrijeme downloadalo audio podcast. To je dosta velika brojka - oko 9.2 milijuna Web korisnika. Što se tiče video podcasta, brojka je nešto niža, 4% ili 5.6 milijuna Web korisnika.

A profil prosječnog podcast slušača/gledača izgleda ovako:

- ima između 18 i 44 godine (velika većina ipak 18-34)

- surfa Webom alternativnim browserima (najviše Firefox i Safari)

- za audio, najčešće posjećuje Macworld, Lycos Wired News, Slashdot, Niketown.com, Apple i iTunes (pretežno grupa 18-24 g.)

- za video, StarTrek.com, Live365.com, Fark.com, eMusic i Niketown.com (pretežno grupa 25-34 g.)

Drugi dio ovog brojčanog posta odnosi se na tradicionalnu listu Top 50 Internet oglašivača koju svaki mjesec objavi TNS Media Intelligence, a ja na blogu prenesem cifre. Zadnji podaci odnose se na svibanj u kojem je top 50-tka potrošila na Internet oglašavanje 245,7 milijuna $. Top 10 u nastavku, a cijelu listu možete pogledati na Clickzu.

oglašivač /iznos u 000 $/ sektor

1. Vonage / 16,125 / Tech
2. Dollar Rent A Car / 11,812 / T/H
3. University of Phoenix Online / 10,289 / Edu
4. Netflix / 8,968 / M/E
5. Fidelity Investments / 8,818 / Fin
6. Monster / 8,731 / Class
7. Scottrade / 8,507 / Fin
8. Classmates.com / 8,201/ Misc
9. Forex Capital Markets (FXCM.com) / 7,527 / Fin
10. Ameritrade / 6,536 / Fin

U postu Konverzija pisao sam o važnosti kvalitetne analize u internet marketingu i najavio seriju postova o korištenju analitičkih softvera. Danas ću pričati o segmentiranju posjetitelja i mjerenju učinkovitosti pojedinih izvora prometa uz pomoć Google Analyticsa. Inače, u praksi se osim sa Analyticsom služim i sa nekim komercijalnim rješenjima, ali budući da su ta rješenja nešto robusnija predstavit ću neke njihove funkcije drugom prilikom i to možda čak i na primjeru sajta na kojem se sada nalazite:), a u ovom postu fokus ide na savjete kako kvalitetno segmentirati posjetitelje, prvenstveno na e-commerce i komercijalnim turističkim sajtovima sa mogućnošću bookinga uz svesrdnu pomoć popularnog Google Analyticsa.

Važnost segmentacije posjetitelja

Svi znamo da posjetitelji na sajtove dolaze iz raznih izvora, sa različitih lokacija, iz različitih zemalja, regija, gradova, vremenskih zona, neki se posjetitelji zadržavaju dugo, pregledavaju određene tipove sadržaja, neki dolaze sa namjerom da poduzmu određenu akciju, dok su neki došli samo po kratku informaciju. Neki su sasvim slučajno nabasali na vaš site i otišli i prije nego li su i došli, a neki se s druge strane vraćaju svakodnevno. Neki od posjetitelja su tzv. impulzivni kupci koje će zagolicati određena ponuda i izvršit će profitnu akciju u nekoliko minuta od dolaska, a nekima je vaš sajt samo jedna od sporednih stanica pri donošenju odluke…
Zbog svega toga treba pratiti statistiku, segmentirati posjetitelje i konstantno analizirati učinke.

Bezlična masa klikova…?! Krivo.

U modernom poslovanju i surovoj tržišnoj bitci borba za svakog korisnika zamršena je do krajnjih granica. Potrošač je kralj i baš tako ga treba tretirati i u online svijetu. Prvo se trebamo namučiti da bi ga uopće doveli na sajt. Kad ga dovedemo moramo imati to što mu treba u trenutku kada mu treba, a kad je našao to što mu treba moramo dati sve od sebe da ga uvjerimo da je to upravo to. Ni klik više ni klik manje. To je to.

U online svijetu u kojem je “ljuti konkurent” udaljen svega jedan klik odigravanje ovakvih scenarija je sve samo ne lako za postići. Dovesti primjerice Njemce, Talijane, Nizozemce, Austrijance, Slovence upravo na određeni sajt i uvjeriti ih da ne traže dalje, nego da upravo tu bookiraju smještaj stvari su koje traže znanje, prave informacije, iskustvo, poznavanje tržišta… Koliko vam ljudi dolazi na sajt dnevno - 200, 500, 1000, 10000 ? Zaboravite na promatranje svojih posjetitelja kao bezlične mase klikova, na sajt vam dolaze živi ljudi sa potrebama i u većini slučajeva već izgrađenom vizijom o tome što žele. Posjetitelje treba segmentirati i ponuditi im ono što im treba, ono što traže u trenutku kada traže…

Akcija se treba događati kod vas

Posjetitelji osim što dolaze iz najrazličitih izvora u različita doba dana imaju i različite obrasce navigacije po sajtu, različite ciljeve dolaska, posjete sa tražilica donose vam jedan tip korisnika, refereri sa drugih sajtova nešto su sasvim drugo. Neki vam dolaze sa shopping comparison sajtova, neki sa alternativnih tražilica, neki sa direktorija, neki na mail preporuku prijatelja, neki su konstantni povratnici, ali ne poduzimaju nikakve akcije. Posjetitelji imaju različite brzine pristupa internetu, neki preferiraju jutarnje sate, neki popodnevne, a neki su noćni tipovi. Sve te korisnike na neki način treba grupirati i pratiti performanse tih ciljanih grupa kako biste bili zadovoljni i vi i oni. Oni zato jer su dobili ono što su tražili u trenutku kada su tražili, a vi iz razloga što se akcija ipak događa kod vas.

Prava informacija u pravo vrijeme

Prava informacija u pravo vrijeme pomaže da izvučemo maksimum iz poslovanja na Internetu. Zato je između ostalog neophodan analitički softver. Uz sve dostupne informacije iz industrije koje su na raspolaganju i koje svakodnevno treba pratiti ukoliko želimo biti konkurentni u kombinaciji sa feelingom koji se stvara kroz iskustvo, bez prave informacije koju pruža analitički softver smo praktički gluhi i slijepi, jer slabo čujemo, ne vidimo i ne osjećamo potrebe posjetitelja.

Lookeri i bookeri

Isplativost i njena mjerljivost kada je vaš sajt u pitanju ovisi o njegovoj vrsti, radi li se o e-commerce ili komercijalnom turističkom sajtu omogućeno je mjerenje izravnog novčanog profita u realnom vremenu. Sve to ponavljam iz nekoliko razloga, a prvenstveno zbog konverzije koju sam već toliko puta spominjao.

Prva stvar koja se treba napraviti kada se krene u analizu je fokusirati se i odrediti prioritete. Što vam je cilj ? S kojim ćete stupnjem konverzije “lookera” u “bookere” biti zadovoljni ? Koliko gostiju planirate dovesti, kako ćete to učiniti i kako ćete izmjeriti radi li se dobar posao? Preporuka je da si kao prvi korak u Analytics settingsima konfigurirate goals i funnel proces kako bi se što kvalitetnije mogli pratiti efekti.

Podešavanje ciljeva

U settingsima se konfiguriraju ciljevi - kod turističkih sajtova sa bookinzima ili e-commerce sajtova čest primjer - tzv. “thank you” stranica.

U primjeru koji ćemo spomenuti niže radi se o turističkom sajtu koji je okrenut tržištima četiri govorna područja - hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom.
Sajt ima četiri definirana cilja. To su stranice koja obavještavaju posjetitelja da je uspješno obavio rezervaciju (thank you for your reservation stranica).G1 odnosi se na rezervacije na engleskom jeziku, G2 na hrvatski, G3 na njemački, a G4 na rezervacije na talijanskom jeziku. Kada se to podesi Google Analytics počinje pratiti performanse ciljeva u svim opcijama i panelima, pa tako i kroz opciju marketinškog segmentiranja na koju ćemo danas baciti naglasak.
Izvješća u Analyticsu podijeljena su u dva dijela - na mjerenje marketinških performansi (marketing optimization) i analizu učinkovitosti sadržaja (content optimization).
Nama koji se bavimo marketinškim kampanjama na Internetu najvažnije su opcije ove koje vidite lijevo - putem njih saznajemo koliko su učinkovite kampanje koje vodimo i koliki je ROI.

Marketinška segmentacija

Idemo sada malo pojasniti osnovne dijelove marketinške segmentacije zasebno i pogledati neke screenshotove sa realnim primjerima kako to funkcionira u praksi.

Kada je riječ o spomenutom sajtu iz primjera on ima jasan cilj, a to je ostvarenje bookinga. Konfiguriran je goal tracking i sada je moguće kroz sve vidljive opcije mjeriti koliko se vratilo na svaku kunu koja je uložena u marketinšku kampanju.

To znači da se kod ovakvih sajtova u prvoj fazi prvo treba usredotočiti na podatke dobivene kroz “Visitor Segment performace” koji omogućuju da se kroz brojne opcije utvrdi kako funkcioniraju pojedini segmenti i uvelike pomaže kod definiranja ciljanih grupa.

U drugoj fazi, kada se već ima “kostur akcije”, kada je zauzet smjer, a kampanje su se već polako zakotrljale, ide se na daljnju razradu, a pažnja se sve više prebacuje na izravne ciljeve kampanje - direktni ROI i performanse svakog pojedinog izvora koji se prate putem opcija koje su izlistane pod “Marketing Campaign Results”.

Praćenje rezultata kampanje

Primjer sa slike (podaci za dan 19.06.): udio pojednih izvora, odnosno medija sa stupnjem konverzije

- organic - organski ili prirodni rezultati na tražilicama na lijevoj strani pretrage
- none - direktni posjetitelji koji nam dolaze izravnim upisivanjem adrese ili putem bookmarka
- referral - posjetitelji koji su usmjereni putem linkova na drugim sajtovima
- cpc - klikovi pristigli putem Google Adwordsa

Ovdje je realan primjer praćenja izvedbe cilja putem pojedinih medija, odnosno izvora. Za G1 smo rekli da se radi o rezervaciji odnosno bookingu smještaja na engleskom jeziku koji iznosi ukupno 3.72%, odnosno radi se o 53 posjetitelja koji su bookirali smještaj toga dana. Isto tako performanse se mjere i za ostale jezične verzije sajta preko G2, G3 i G4. Vidimo da se u konkretnom primjeru najveći stupanj konverzije lookera u bookere događa putem prirodnih ili organskih rezultata u tražilicama - on iznosi oko 4,89%. Prosjek za industriju u raznim istraživanjima vrti se oko 2-3%, tako da se ovdje držimo iznad prosjeka što je rezultat dobro odrađene SEO strategije, promjena na samom sajtu i izvan njega.
Svaku od ovih opcija možemo “razlomiti” u pod-opcije putem kojih dobivamo još jasniji skup informacija potrebnih za kvalitetno izvođenje kampanje. To se radi putem cross segmetiranja, a na slici vidite opcije koje se otvaraju kada kliknemo na organic - “cross segment performance“.

Ne samo da možemo izračunati koji nam izvor donosi koliku konverziju, nego i koja pojedinačna ključna riječ je najispativija, iz kojih zemalja, gradova, regija dolaze najkvalitetniji posjetitelji, koliki je broj od tih posjetitelja novih, a koliko povratnika, koliko ih ima brze, a koliko spore veze, a sve te podatke možemo međusobno kombinirati (cross-segmentirati)…

Opcije “data over time” i “to date lifetime value” su također vrlo korisne zato jer putem njih dobivamo informaciju kako nam se stvari mjenjaju kroz određeni vremenski period, raste li broj posjeta, a s njime i prihodi ili to nije slučaj itd. itd.

Treći skup opcija koji ste mogli uočiti na onoj prvoj gornjoj slici je zasebni “Search Engine Marketing” dio koji je orijentiran na najvitalniji dio svake marketinške strategije na Internetu, a to su tražilice. U postu “Konverzija” sam pisao kako kroz Google Adwords opcije možete podesiti direktnu sinkronizaciju sa Analyticsom i od tog trenutka je i PPC kampanja na Googleu direktno mjerljiva, pa nam ne treba dodatni biding performance softver i sto čuda nego preko Analyticsa direktno vidimo koje ključne riječi nam uz manji trošak donose više učinaka. Uz PPC opcije kao što vidite može se direktno uspoređivati učinak PPC kampanja sa rezultatima organskih rezultata na Google-u, a ako se SEO i PPC pametno kombiniraju i konstantno prati izvođenje učinka ovim putem rezultati ne mogu izostati. “Tweakanje” kampanja nikada ne prestaje, jer uvijek može bolje, bilo akcijama na samom sajtu, bilo offpage strategijama.