21/06/07

Tko je Bill Gross?

Osjećaj kada netko bolje od vas samih iskoristi vašu ideju i masno se na njoj obogati vjerojatno i nije baš najugodniji. Srećom, nisam imao “čast” osjetiti tako nešto na svojoj koži, ali povijest je dakako prepuna ovakvih primjera. Ljudi puni entuzijazma, volje i energije krvavo se trude i razviju nešto za što su bili uvjereni da će prodrmati stvari big time, a onda dođe netko drugi i unovči to, dok original kreator ostaje kratkih rukava.

Ima toga naravno i u online svijetu, a pojam “ukrasti ideju” na Internetu je dobio sasvim drugo značenje, to se ovdje radi na svakodnevnoj bazi, iz minute u minutu. Na stranu sada sve te kolone i vojske kloniranih sajtova i aplikacija, dosadni dupli diggovi, youtubeovi, myspaceovi i ostali nametnici web prostora…, ali što je sa onim stvarima koje su stvarno bili veliki praskovi, što je sa inovacijama koje mijenjaju stvari iz temelja i oko kojih se na kraju krajeva stvarno i zavrtila ogromna lova, sa pravim poslovnim modelima na Webu oko kojih se vrte iznosi koji uzrokuju dugoročnu glavobolju u prosječnog puka?
Kad smo kod poslovnih modela tog tipa, mora se priznati da od jednog takvog gospoda Sergey i Larry zarađuju fino. Milijarde, da budemo precizniji. Samo od Adwordsa. To je poslovni model Google-a i za sada, praktički jedina stvar na kojoj Google kešira.

Bill Gross je s druge strane čovjek koji se bavi proizvodnjom i realizacijom ideja po frekvenciji koja je većini nas nezamisliva, pojam “izbacivati nešto kao na tekućoj traci” i to raditi jako dobro kao da je izmišljen za njega i njemu slične. Iako je neke svoje ideje dobrano unovčio, isto tako je već nekoliko puta zaplesao na tankoj žici, nalazio se čak i na rubu bankrota. Tko su Sergey i Larry, većini vas koji ovo čitate vrlo je dobro poznato. Ti dečki su gotovo pa vlasnici Interneta. A tko je sad taj Bill Gross i otkud on u ovoj priči ? Bill Gross je osnivač i vlasnik “laboratorija ideja” (IdeaLab-a) i serijski poduzetnik, kako ga je nazvao jedan autor kojeg ću spomenuti u nastavku teksta. Sergey i Larry smislili su zasad nenadmašni algoritam koji je omogućio najbolju organizaciju informacija od kad je čovjeka na ovoj planeti. A Bill Gross?

Jedna iskra, jedna ideja tog tipa zaslužna je za poslovnu stranu onoga što Google danas predstavlja. Naime, Bill Gross je čovjek kojem je prvom zasvjetilila žaruljica i koji se prvi dosjetio, smislio i realizirao PPC oglašivački model, a shodno tome naravno i prvi na planeti prodavao oglase po kliku na svojoj tražilici GoTo. I jedna informacija za koju ne znam jeli vam poznata - Googleov prvi oglas bio je prodan na CPM bazi i tek kada su shvatili da od toga nema kruha, posegnuli su za novim rješenjima. Naime, jedno je već postojalo, samo ga je trebalo primjeniti na drugom mjestu, u drugom kontekstu. To je rješenje, pogađate smislio Bill Gross. Ne kažem naravno da nije bilo Billa Grossa da ne bi bilo ni Googla teškog 150 milijardi na burzi, ali opet - netko se ipak trebao prvi sjetiti da bi se klik mogao naplaćivati, jel´da?

Moram priznati da sam iznenađen koliko malo informacija postoji na webu o tom Billu Grossu, čovjek se očito drži one zlatne “radi, stvaraj i budi anoniman”. Tko je on i što zapravo radi, saznao sam čitajući odličnu knjigu The Search Johna Battelle-a, Wired-ovog urednika i osnivača Industry Standarda, ali i jednog od definitivno najvećih današnjih vizionara i mislioca kada je Web i njegova budućnost u pitanju. Uglavnom, Battelle je u knjizi cijelo jedno poglavlje posvetio Billu Grossu i nastanku PPC-a, kao i GoTo.com-u, Grossovoj kompaniji koja je iznjedrila PPC poslovni model, a kasnije je preimenovana u Overture i prodana Yahoo-u za 1.63 milijarde dolara.

To poglavlje uvod je u priču o nastanku Googlea i njegovog poslovnog modela i Battelle tu razrađuje par scenarija koji su mogli da su se neke stvari u određenim trenutcima drugačije posložile završiti i na drugi način po Google da je Bill Gross povukao nešto drugačije poteze. Iako baš i ne volim te “što bi bilo kad bi bilo” priče, ova mi je bila baš zanimljiva. Ipak, od svega toga puno zanimljivije su mi ove stvari - poduzetnički duh Grossa, nepresušni izvori ideja, konstantna potreba za inoviranjem i iskra koja ga je dovela do ideje za PPC oglašavanje. Te stvari su u direktnoj uzročno - posljedičnoj vezi, a imaju između ostalog veze i sa prodajom voćnih bombona.

Naime, priča ide ovako: dok je bio klinac Gross je s biciklom odlazio u dućan koji je bio ponešto udaljen od kvarta u kojem su on i ostali klinci igrali, tamo bi pokupovao bombone po sniženoj cijeni i onda ih prodavao klincima zaračunavajući simboličnu maržu po komadu. Uglavnom, klinci su to kupovali ko ludi, a od tete u dućanu Gross je s vremenom počeo dobivati i znatne rabate pa je nakon nekog vremena iz dućana počeo odlaziti sa ogromnom kartonskom kutijom bombona i postupno proširio “biznis”. Do pojave Weba, radio je još hrpu stvari, između ostalog još u mladim danima otvorio firmu za prodaju solarnih kolektora…Kad je došao Web, opsesivno se bacio na inovacije na tom mediju, a danas vodi spomenuti IdeaLab koji funkcionira kao inkubator ideja. Popis kompanija koje su izašle iz tog laboratorija također je vrlo impresivan.

Iako ova priča o bombonima zvuči možda čak malo preamerički, koliko god to na prvi pogled trivijalno izgledalo, ovo iskustvo Grossa iz dječačkih dana bilo je vrlo bitan moment za nastanak poslovnog modela koji je promjenio uvriježene načine poslovanja i dao novi vjetar u leđa brojnim Internet poduzetnicima. Naime, Bill Gross je još u mladima danima shvatio sljedeće - ukoliko osiguraš velik obujam i imaš dobro riješenu distribuciju, pojedinačno možeš prodavati određene stvari za vrlo niske iznose i generirati na taj način vrlo visoke prihode. Radi li se kod prodaje klikova o nečem drugom?

31/03/07

SF marketing ili personalizacija SERP-a

personal searchKako ste primjetili, nešto manje pišem zadnjih dana, pa sam dobio i neke mailove u kojima ljudi pitaju jesam li se možda razbolio? Nisam, sve je ok, ali odlučio sam da od sad svi postovi koje objavim, iako možda malo prorijeđeni moraju biti neopisivo dugačke tirade koje većina ljudi najvjerojatnije neće niti pročitati jer jednostavno nemaju vremena za skrolanje:) Dobro, neće baš svi biti ono kobasice, ali u narednim postovima s vama ću podjeliti neke stvari o kojima dosta intenzivno razmišljam u zadnje vrijeme. Prvi takav slijedi:

Baš si nešto vrtim filmove kako će se to sve skupa s Googleom razvijati. I o toj priči o personalizaciji pretraživanja. Nije to ništa novo, sve polako prelazi u 1 na 1 sferu, pa tako i Google polako i sigurno gradi i usavršava svoju 1 na 1 igru jer ako itko može naoštriti osjetila (čitaj: algoritam) do krajnjih granica onda su to prvenstveno oni, dakako. Kako li nam samo naizgled velikodušno daju sve te cool aplikacije - gmailove, analyticse, desktop searcheve, readere, checkoute i sve ostalo… besplatno?….yeah, right..
Ne moram naravno ni pričati kolika je to količina vrijednih podataka o nama i našim navikama na Internetu, o svima nama, korisnicima koji taj Google svakodnevno malu milijardu puta koristimo.

Može li me (ro)bot toliko dobro poznavati?

Na stranu sve paranoje i teorije zavjere, pitanje je što te beskonačne hrpe informacija konkretno znače i donose nama, a što njima. S korisničke strane gledajući, meni, korisniku, osobi xy koja dobar dio dana provodi na Internetu njihovi servisi definitivno olakšavaju stvari, od pretrage, gmaila, preko analyticsa nadalje…, a sa privatnošću sam se u ovom globalnom big braderu već ionako odavno pozdravio, dok njima u Googleu s druge strane svaka moja upisana ključna riječ, svaka pretraga weba, svaki kontekst u kojem nešto radim i tražim daje podatke prema kojima mogu fino uglancavati algoritam i podešavati svoju oglašivačku mašineriju praktički na dnevnoj bazi. Eee, i sada se postavlja pitanje može li netko tko ima toliku silu podataka o userima ispolirati algoritam u bliskoj budućnosti do tih granica da uviijek, u svakom trenutku točno, bez ikakvih dvojbi i trojbi zna što hoću i izbaci mi samo to, baš to, a ne neke tamo opskurne liste sa snippetima ključnih riječi i fraza? Savršeni odgovor na savršenu pretragu. Mogu li me (ro)bot i njegovi pomoćnici toliko dobro poznavati?

Ljuta pila i udobni monovolumen

Peronalizacija SERP-a (search engine results page) ili pojednostavljeno po naški rezultata pretrage je po mnogima neminovnost i put kojim Google počinje kročiti prilagođavajući svakom korisniku rezultate na krajnjoj, individualnoj razini. Tako se sve češće potežu rasprave kako će to sve skupa funkcionirati u bližoj i daljnjoj budućnosti, koji će sve faktori ući u jednadžbu, što će to značiti za SEO itd…
Zamislimo dva čovjeka iz iste ulice istog godišta…, znači dva tipa vrlo sličnih demografskih karakteristika, ista država i grad, iste godine rođeni, išli u istu školu… dva čovjeka koja su po klasičnom marketingu jedna te ista ciljana grupa - mladi gradski stanovnici dobne skupine između 25 i 35. Ta dva lika nekako su se u isto vrijeme odlučila za kupovinu nekog proizvoda ili usluge…., za primjer ćemo uzeti auto. I jedan i drugi u fazi su razmišljanja o kupovini automobila i žele provjeriti recenzije automobila da si olakšaju odluku pa upisuju “car reviews” i lupaju search. I jednom i drugom pred očima se pojavljuje perfect pick - auto snova. Samo….rezultati pretrage unatoč svim sličnim demografskim osobinama, godinama, istoj ulici i svemu ostalome nisu uopće isti. Prvome je pred očima nova Alfa Romeo najljuće konjaže, a drugome Renaultov monovolumen…Kako sad to?

Neka je godina i neki datum u budućnosti i u punom je naponu natjunirani personalizorani SERP koji je godinama na osnovu hrpe podataka o korisnicima neumorno tweakan do najsitnijih detalja i u kojem ovo P više ne znači “page” nego recimo “pick” jer zamislimo da page u klasičnom smislu u tom trenutku više ne postoji. Dakle, Google je i jednom i drugom “tražiocu” izbacio savršen odgovor na njihovo pitanje koje glasi - “s kupnjom kojeg auta ću biti najzadovoljniji?”. Sve što treba je tu - savršena informacija izlistana je pred njihovim očima, ne snippeti, ne filtriranje, ne kopanje po šumi informacija, ne ovo, ne ono, sve što treba za odluku je tu - jednostavno prikazan set podataka koji odgovara obojci. Personalizirani SERP uvjerio je i jednog i drugog pogodivši ih u sridu…izbacivši im pritom potpuno različite odgovore na jedan te isti upit. Kako li je samo algo tako dobro skopčao njihov profil pa je prvome izbacio nabrijanu pilu spremnu za jurnjavu i šarmiranje curica, a drugome monovolumen koji obično voze obiteljski ljudi?…Prema kontekstu svih njihovih pretaga i interesa u određenom vremenu, Google je lako povezao konce i mašinerija je jednostavna znala, oprostite, izračunala da će čovjek koji intenzivno pretražuje pojmove kao što su “gifts for wife”, “romantic anniversary”, “baby clothes”…..itd. i uz to često posjećuje i poprilično se dugo zadržava na hrpi web lokacija koje imaju veze sa obiteljskom žena-djeca spikom biti skloniji vozikanju udobnog monovolumena od njegovog vršnjaka koji je u istom razdoblju tražio stvari tipa “ibiza party”, “402 race” i “tuning cars” i uz to posjećivao dobar broj onih sajtova, znate onih teen tematike.

Kada oglas postaje koristan

Ovo je naravno primjer pojednostavljen do krajnjih granica jer puno tu stvari ulazi u jednadžbu, ali mislim da je poanta jasna. Jeli to dobro ? Koliko takav poredak stvari dobroga ili lošega nosi korisnicima, a koliko marketingašima? Ok, ja sam očito i na jednoj i na drugoj strani,…ali stvar je u tome da se te dvije strane po meni nikako ne mogu isključiti. Pogotovo u 1 na 1 situaciji na početku priče. Kao korisnik razmišljam ovako: pa ako već ionako ne mogu izbjeći oglase i svakodnevno bombardiranje njima, nek me onda barem gađaju nečim relevantnim. Otkrit ću, moram kupiti branik za auto koji sam krivo “naslonio”, volim jazz i planiram neko putovanje uskoro. Zato…ne davite me reklamama za neke tamo pop koncerte u Pragu, gubite vrijeme bezveze…, dajte mi nešto konkretnije.
Sa marketinške strane gledajući na ovakav poredak, također mi odgovara jer bilo koju kampanju mogu prilagoditi do najsitnijih detalja i dati ljudima korisnu informaciju umjesto nepotrebne zaglušujuće dreke.
A sad još jedno pitanje: Je li moguće da se vremenom ostvari Googleov mokri san, da Google s vremenom toliko “poštela” mašineriju za serviranje oglasa da oni ustvari postanu relevantniji od rezultata organske pretrage? Gubi li tada tražilica, odnosno ono što je Google primarno svoj pravi smisao?…Ili ga naprotiv tek u tom trenutku dobiva? Kako će integrirati social komponentu? Što sa mobilnim sadržajima? I tko će tu na kraju balade pokupiti najviše vrhnja? Ali… to su sad već pitanja za neki drugi post…

26/02/07

Pretrage, rezervacije i Google Office

quintura - vizualna tražilica

Nova Quintura

Prije nekog vremena pisao sam o Quinturi, vizualnoj tražilici. Od jučer Quintura ima novo korisničko sučelje, pa ako želite vidjeti kako izgleda pretraživanje na nešto drugačijii način, zavirite tamo.

Internet i GDS rezervacije

Rezervacije

Evo malo brojki, a odnose se na omjere rezervacijskih kanala. ETrak je poznati TravelClickov izvještaj koji prati ovu priču, a zanimljivost je ta da su prošle godine po prvi puta internet rezervacije preskočile GDS rezervacije sa 37% u ukupnom broju kroz CRO (Central Reservation Office) sustave u najvećim svjetskim hotelskim brandovima. To je, u odnosu na godinu dana prije, povećanje od skoro 20%. GDS rezervacije u toj brojki sudjeluju sa 36% ili oko 7.4 milijuna bookinga, dok na telefonske rezervacije otpada ostatak rezervacija i one bilježe postupni pad iz godine u godinu.

Google vs. Microsoft

Google Office

Paket Google Apps prouzrokovao je dosta buke prošli tjedan, pričalo se dosta o tom potezu Google-a koji je većim dijelom protumačen kao direktna rukavica u lice Microsoftu i njihovom Office-u. Na Read/Write webu imaju anketu s pitanjima treba li se Microsoft ustrariti ili ne?

20/02/07

AI, Google i par statistika

google i umjetna inteligencija

Page, Brin i AI

Larry Page u ovom videu na zdnet-u priča o umjetnoj inteligenciji (AI) i kaže kako su neke stvari i bliže nego što mislimo. O ovoj temi pisao sam post Pretraživanje i umjetna inteligencija u listopadu prošle godine, pa možete i ovdje zaviriti ako vas zanima nešto više o ovoj temi.
Kad smo već kod šefova Google-a evo i link na Moment mag koji ima poduži tekst sa profilom onog drugog čovjeka iz poznatog dvojca, Sergeya Brina.

google i wikipedia

Google i Wikipedia

Podaci Hitwisea-a kažu kako Wikipedia 70% svog ukupnog prometa dobiva sa tražilica, a gotovo 50% sa Google-a. Količina prometa koji Google šalje Wikipediji raste prema Hitwise-u po stopi od 166% godišnje.Hitwise statistika - Google promet prema Wikipediji

top pretrage

Najtraženije

I evo još malo statistika, radi se o najtraženijim ključnim riječima u 10 kategorija za prošli mjesec. Prenosi Clickz.

14/02/07

Lova, izbori i formule

web startup - financiranje

Financiranje web startupa

Berislav si je stvarno dao truda i napisao vrlo koristan post o načinima financiranja Web startupa za sve one koji razmišljaju o pokretanju istog. O bootstrappingu, venture kapitalu, angel investitorima… i svemu ostalom što tržište kapitala nudi pročitajte post Kako financirati Web Startup na softwave.info.

Izboti i PPC

Google i izbori

Koliko je kandidata za predsjedničke izbore 2008. u Americi zakupilo ključne riječi na tražilicama? … Blog TechPresident pozabavio se time, pa je došao do brojke da je od 17 do sad najavljenih kandidata ključne riječi na tražilicama za sada zakupilo njih 6, i to više republikanaca nego demokrata (4:.2). Heh, tko zna, možda u današnjem i sutrašnjem digitaliziranom svijetu i ovakve stvari budu onaj jezičac na vagi.
Živo me zanima hoće li se kroz ovu napornu godinu bombardiranja praznim porukama itko od ovih naših domaćih tragikomičara sjetiti ovakvih stvari.
Sjetili se oni ili ne, sve organske rezultate s lijeve strane Googleovog SERP-a će im ionako okupirati Mračni;)

Web 3.0 formula

Formula 3.0

Nakon nedavne pojave Weba 2.0 kao glavne teme u udarnom terminu na CNN-u u izravnom prijenosu iz Davosa bilo mi je nekako preočito da je buzz oko cijele priče već dobrano iskomercijaliziran i lagano izlizan. Istina, kada i bakica na placi zna što je youtube, a Kiri ćemo za sad oprostiti:), treba očito smisliti nešto novo. I Web 3.0 se već neko vrijeme vucara kao novi pojam (pa moglo je to i malo kreativnije, zar ne?), a na Read / Write webu su otišli korak dalje pa smislili čak i formulu weba 3.0.
Pa eto je: Web 3.0 = (4C + P + VS).
Legenda: 3C = Content, Commerce, Community | 4th C = Context | P = Personalization | VS = Vertical Search. Ostatak posta na Read / Write webu.

6/02/07

O Facebooku, Panami…

facebookO Facebooku

GigaOm ponovo piše o monetizaciji društvenih mreža na webu, ovaj puta konkretno o Facebooku. Nedavno su imali post o prioritetima social networking sajtova u 2007. na koji sam već linkao, a jučer Robert Young ima još jedan dobar post slične tematike. U naslovu se pita ono što su se i mnogi drugi zapitali kada je mlađahni Mark Zuckerberg (Facebook) otpilio ponudu od milijarde i kusur dostavljenu od Yahoo-a. Naslov doslovno pita: Facebook - pametno ili glupo?

yahoo panama

Panama

Oni koji se bave marketingom na Internetu i oglašavanjem na tražilicama kao jednim od najvažnijih njegovih elemenata, sigurno su čuli za Panamu. Ne, u ovom slučaju nije riječ o srednjeameričkoj zemlji i kanalu, riječ je o “rebootu” dugo najavljivane Yahoo-ove alternative Google Adwordsima koji bi korisnicima i oglašivačima trebao po najavama donjeti zanimljive stvari i poboljšati kvalitetu oglasa. Panama bi Yahoo-u, prema očekivanjima iz te firme, trebao spustiti i pokoji dolar više u kasu i ojačati im poziciju u borbi sa Googleom.
Glavna novost za oglašivače je ta da će Yahoo-ov sustav od sada osim po samoj cijeni klika koja je do sada bila jedino mjerilo za određivanje pozicije oglase vagati i po drugim faktorima, na sličan način kako to trenutno radi Google koristeći quality guidelinese.
Više: SEW, Time, NY Times.

politika na internetu

Politika

Clickz priča o političkim kamapnjama na Internetu.

3/02/07

Zarada gore, dionica dolje

Prošli je tjedan velika internetska četvorka (Google, Yahoo, eBay, Amazon) podnosila račune svojim dioničarima, a burza je iščekivala izvještaje o kvartalnim zaradama. Sva četiri giganta zabilježila su rast profita, a Google je čak utrostručio iznose i po tko zna koji put razvalio očekivanja burze. I valjda baš zato što je toliko puta razmazio ekipu sa Wall Streeta svojim impresivnim brojkama, sasvim suprotno od očekivanja, nakon objave ponovo rekordnih Googleovih profita, cijena dionice počela je padati umjesto rasti. Jučer se zatvorila na 481.5 $ po dionici, što znači da je pala za više od 20 $ u odnosu na stanje od prije dva dana kad je bila na 504 $.

Odličan Internet Stock blog koji prati Internet kompanije na burzi ima transkript sa objave Googleovih zarada, pa ako nekoga slučajno zanima kako izgledaju dijalozi između šefova Googlea i analitičara i što se to sve uzima u obzir kada se analizira trenutno stanje i procjenjuje potencijal neke kompanije, može zaviriti ovdje.

Da ovo ne bio samo Google post, evo i linka na rekapitulaciju prošlotjednih objava svih članova velike četvorke. Donosi je Red Herring.

I za kraj, još samo zadnja lista Nielsen/NetRatingsa koju sam zaboravio staviti.

Udjeli pretraživača (US, prosinac):

Google Search - 50.8%
Yahoo! Search - 23.6%
MSN/Windows Live Search - 8.4%
AOL Search - 6.1%
My Way Search - 2.4%
Ask.com Search - 2.1%
EarthLink Search - 0.5%
Dogpile.com Search - 0.5%
Comcast Search - 0.5%
NexTag Search - 0.4%

30/01/07

Youtube će vas plaćati…ovaj…vrtiti oglase.

Svjetska se blogosfera naveliko raspisala o riječima Chada Hurleya, glavnog čovjeka Youtube-a o tome kako se on i kolege približavaju modelu u kojem će Youtube dijeliti zaradu sa ljudima koji objavljuju video materijale kod njih.

Ili u prijevodu… uskoro na Youtube-u možemo očekivati oglase u samim video klipovima, što je naravno bilo i za pretpostaviti da će se kad tad dogoditi čim je Google ušao u igru i kupio ih za onu basnoslovnu sumu. Na koji će se način Googleova oglašivačka platforma integrirati u sam video sadržaj vidjet ćemo, po blogovima su se počele pojavljivati razne “insiderske” informacije, kao i nagađanja o raznim oblicima integracije i samog načina plasmana oglasa, vjerojatno će biti moguće koristiti nekoliko različitih formata oglasa i opcija samog plasiranja, od kraćih i manje nametljivih do dužih i nešto nametljivijih, i to u raznim dijelovima i pozicijama video klipova (npr. početak, kraj, sredina klipa, gore lijevo, dolje desno ili nešto slično…).

Inače, Chad Hurley je potvrdio BBC-u da rade na sustavu koji će omogućiti podjelu profita sa kreatorima sadržaja, a evo i videa gdje to spominje:

23/01/07

Ads, skraćivanje i Kinezi

internet oglašavanje

Ads

Googleovi Adsensi dominiraju tržištem distribucije kontekstualnih oglasa na webu i to je dakako jasno kao dan. U isto vrijeme druge mreže traže svoje mjesto pod suncem, ali kad se usporede postotci korisnika stvari su jasne. Najveći konkurent Adsensima na ovom polju trebao je biti Yahoo sa svojim YPN-om, ali i tu su Yahoo-ovci, kao i u mnogim drugim bitkama sa Googleom dobrano podbacili. Microsoft je svoje šanse u ovom dijelu plasiranja oglasa na web stranicama partnera također propustio, ali zato se njihov AdCenter očekuje sa dosta zanimanja na onom drugom polju, kao konkurencija Adwordsima jer su najavljene neke inovacije i zanimljivosti sa oglašivače. Teško da će AdCenter tako lako dostići popularnost Adwordsa, ali ne može se reći da se ne trude u dizanju priče oko izlaska nove verzije.
Prošli tjedan su tako pozvali u Redmond svoje vodeće oglašivače da im se pohvale sa novim stvarima na svojoj oglašivačkoj platformi s kojima pred nas, obični puk, izlaze u roku slijedeća dva mjeseca. Na searchenginewatchu je, kao i uvijek iscrpan tekst sa svim detaljima.

skrati.net

Skrati.net

Vuk je izbacio svoj prvi ovogodišnji servis, skrati.net. Kao što vjerojatno znate, čovjek je najavio nabrijanu godinu u kojoj bi nas svaki mjesec trebao iznenaditi sa jednim projektom, što znači da bi ih na kraju godine trebalo biti 12. Skrati.net je dosta korisna stvar, a služi, kao što mu ime govori, skraćivanju. Čega? URL-ova, naravno.

Kina i Internet

Kina

Ovaj treći odlomak rezervirao sam za Kineze. Iako tamošnji korisnici Interneta ne mogu baš raditi na webu sve što im padne na pamet, broj novih korisnika rapidno raste iz godine u godinu. U zadnjoj godini porastao je za 14 milijuna korisnika. To znači da je trenutni broj korisnika Interneta u Kini 137 milijuna, a od njih čak 90.7 milijuna ima broadband pristup. (via infoworld)
U kakvom je zamahu kinesko gospodarstvo dobro je poznato, rast im se događa u svim mogućim segmentima, a veliki poslovi se dogovaraju i u online travel sferi. Tako je primjerice Expedia nedavno sklopila posao sa najvećom kineskom hotelskom grupom With Jin Jiang.

12/01/07

Nekad i sad

Vrijeme radnje: 1998., Predmet radnje: jedan dokument. Njegovi kreatori: dva studenta sa Stanforda. Njihova imena: Sergey Brin i Lawrence Page. Što rade: predstavljaju prototip nečega što su nazvali Google. Naziv dokumenta: “The Anatomy of a Large-Scale Hypertextual Web Search Engine”.(.pdf)

Sa vremenske distance od gotovo desetljeća zanimljivo je baciti pogled na ovakve stvari i vidjeti na koji su način ova dva lika razmišljala o nečemu što je danas neizostavni dio naše Internet svakodnevnice. Krivac zbog kojeg sam danas ponovno zavirio u ovaj dokument je J. Battelle koji je podebljao neke citate vezane za današnji poslovni model Google-a, odnosno razmišljanja Brina i Page-a iz dodatka dokumenta naslovljenog “Advertising and Mixed Motives” o načinu serviranja oglasa koji su im danas, kao što znamo glavni i praktički jedini izvor prihoda. Ako vas zanima kako su tada razmišljali dečki čija je firma danas na burzi teška više od 150 milijardi dolara i ako imate viška vremena, preporučam da zavirite u taj pdf.

Za one kojima se neda scrollati 20 str. evo par izdvojenih rečenica:

Predviđanja za 2000.:

In March and April 1994, the World Wide Web Worm received an average of about 1500 queries per day. In November 1997, Altavista claimed it handled roughly 20 million queries per day. With the increasing number of users on the web, and automated systems which query search engines, it is likely that top search engines will handle hundreds of millions of queries per day by the year 2000.

A što s oglasima?:

In general, it could be argued from the consumer point of view that the better the search engine is, the fewer advertisements will be needed for the consumer to find what they want. This of course erodes the advertising supported business model of the existing search engines. However, there will always be money from advertisers who want a customer to switch products, or have something that is genuinely new. But we believe the issue of advertising causes enough mixed incentives that it is crucial to have a competitive search engine that is transparent and in the academic realm.

24/11/06

Cyber ponedjeljak, komunikacija 2.0 i SearchPulse podcast

online trgovina - cyber monday

Cyber ponedjeljak i crni petak

Jeste li čuli za cyber-ponedjeljak? A crni petak? Oni koji imaju online dućane u kojima nešto prodaju Amerima vjerojatno su upoznati sa oba pojma. Radi se o dva indikatora predstojeće shopping sezone. “Crni petak” odnosi se na ovaj petak, a ima veze sa offline dućanima, a “cyber ponedjeljak” ima veze sa online prodajom i odnosi se na ponedjeljak koji upravo stiže. Naime, to su dani na koje Ameri počinju manično kupovati (tjedan nakon thanksgiving dana koji upravo slave), tako da zemaljski dućani u kalendarima imaju podcrtan upravo taj petak, a njihovi virtualni rođaci ponedjeljak kao dan kada se najviše kupuje u cijeloj godini. Online trgovci se naravno, kao i oni offline, spremaju za taj dan koji je poznat kao dan kada se milijuni ljudi vraćaju na poslove nakon praznika i bacaju se na online kupovanje, a kakva su razmišljanja i iskustva CEO-a jednog startupa (Sarath Samarasekera, Shopster.com) kojem će ovo biti drugi cyber ponedjeljak po redu, pročitajte u interviewu na ecommerce timesu.

web 2.0 - važnost komunikacije

Komunikacija s korisnicima

Iz mrtvih se vratio Siniša i odmah ima bombu od posta - piše o važnosti i planiranju komunikacije sa ciljanim korisnicima web 2.0 servisa, posebno društvenih mreža i donosi po njemu 7 najbitnijih elemenata u tom smislu. Istina je da ljudi pokreću servise, neki čak ulaze i u veće investicije, a da nisu definirali ni najosnovnije stvari - kome se u stvari obraćaju i na koji će način ostvariti najbolji kontakt sa svojim korisnicima. Zato svi vi koji planirate projekte na webu pročitajte obavezno ovaj post i razmislite dobro o svakoj točki. Na kraju posta se nalazi i osvrt na nekoliko domaćih servisa i njihov način komuniciranja s korisnicima.

Tražilice - SearchPulse podcast

SearchPulse podcast

Evo jednog podcasta sa Seroundtable-a, stavljam ga jer je gore rekapitulacija PubCon-a, važne konferencije u režiji WebmasterWorld-a koja je održana prošli tjedan. Uvod je malo boring, ali osim tema o kojima je bilo govora na PubConu, u podcastu se nalazi i presjek događanja iz svijeta tražilica u zadnja 2 tjedna.

Koga zanima evo:

Download PULSE112106.mp3

13/11/06

Izbori na Internetu, Googleplex i Web2 sažetak

američki izbori 06

Izbori i online marketing

Kada je riječ o izbornim kampanjama u onoj zemlji preko bare svima je vrlo dobro poznato kako se tu ne biraju sredstva i kako se koristi apsolutno sve što je na raspolaganju kako bi se došlo do birača. Ovaj put su pobjedu odnjeli demokrati, a Clickz je tijekom cijelih izbora pratio online komponentu izborne kampanje i donosi rekapitulaciju izbora 2006 kroz online marketing naočale. Clickz kaže kako su se na ovim izborima, za razliku od prošlih, puno manje koristili baneri, a puno više neke druge marketinške metode, uključujući PPC kampanje, user gen. sadržaj i ostalo.

google new york times

Zli car ili dobra vila 2

Svojedobno je na ovom blogu objavljen post Zli car ili dobra vila?. Pisao sam to nakon što je Google sa kupljenim Urchinom preimenovanim u Analytics izašao pred raju u free varijanti. Ova good/evil priča i brojne rasprave koje se o načinu funkcioniranja Googlea vode po tech i marketinškim forumima, blogovima, sajtovima itd… sele se lagano i u mainstream medijski prostor. Tako se i NYT u jučerašnjem tekstu A Struggle Over Dominance and Definition pita je li Google dobar ili loš dečko.

o web 2.0 summitu

Web 2.0 summit sažetak

R/W web u postu Web 2.0 Summit Wrap-up iznosi osobne dojmove o netom završenoj konferenciji koja je ove godine preimenovana u samit, a po njemu je dosta izgubila na čari i entuzijazmu koji se tamo osjećao zadnje dvije godine. Kaže kako je ove godine bilo puno manje dizajnera, developera…, a puno više poslovnjaka, ljudi iz velikih medijskih kompanija…

4/11/06

Borjina knjiga, SEOmoz istraživanje i top oglašivači

Microsoft/Novell + Blogosfera

Blogosfera i sve ostalo

Dvije crtice iz domaće blogosfere: Prva - TZombix je prvi kod nas objavio vijest o “ljubavnoj priči” Microsofta i Novella. O čemu se radi detaljnije pročitajte kod njega.

Druga - Borja, hiper-produktivni čovjek koji nikad ne miruje javlja nam vrlo zanimljivu stvar. Osim što piše za nekoliko novina, redovito sadržajima puni svoj vlastiti sajt i u međevremenu pokreće domaće web2 servise, Borja je stigao objaviti i knjigu koja uskoro izlazi i zove se Blogosfera i sve ostalo. Sretno mu bilo s ukoričenim prvijencem:)

SEOMoz istraživanje

SEOmoz istraživanje

SEOmoz, nezaobilazna referenca za svakoga tko prati svijet tražilica i marketinga, donosi još jedan u seriji svojih malih istraživačkih dragulja. Website Analytics vs. Competitive Intelligence Metrics naziv je malog, ali značajnog istraživanja koje je za cilj imalo usporediti podatke iz stvarnih statistika posjetitelja na 25 najpoznatijih SEO blogova sa eksternim pokazateljima popularnosti (Alexa, Technorati, SEO alati…) i utvrditi koje su eksterne metode najpouzdanije.

Evo, copy-paste finalnog redosljeda relevantnosti eksternih pokazatelja:

1. Number of Technorati Links (0.74)
2. SEOmoz Page Strength (0.60)
3. Number of Links to the Blog URL via Yahoo! Site Explorer (0.56)
4. Number of Links to the Domain via Yahoo! Site Explorer (0.54)
5. Bloglines Subscriptions (0.49)
6. Technorati Rank (0.49)
7. Alexa Rank (0.49)
8. Netcraft Rank (0.43)
9. Newsgator Subscribers (0.39)
10. Compete.com Rank (0.38)
11. Ranking.com Rank (0.36)
12. Google PageRank (0.21)

Osim ovoga, još je zanimljivija tablica koja se nalazi na SEOmozu u kojoj su javno obznanjene statistike velikih faca u ovom polju.

top internet oglašivači

Top oglašivači

Najvećih 50 Internet oglašivača potrošilo je tijekom rujna na oglašavanje cifru od 234,6 milijuna $. Listu, kao i svakog mjeseca donosi TNS Media Intelligence, a prenosi Clickz.

13/10/06

Pretraživanje i umjetna inteligencija

Jednom prilikom je Craig Silverstein, poznatiji kao prvi zaposlenik Google-a izjavio: “Volio bih kada bi se tražilice ponašale slično kao računala u Star Treku. Obratiš im se, a oni točno razumiju što tražiš”.

Ideje o transformaciji procesa pretraživanja i općenito rada sa informacijama u neku radnju “humanoidnijeg” oblika su uvijek prisutne u SF-u, ali kako i kada ćemo doći do te razine kada će tražilice (ili kako će se već zvati) stvarno razumjeti pravi kontekst onoga što mi kao pojedinci želimo pronaći? Riječi upisane u search boxove zaista odražavaju našu znatiželju, namjere, naše želje i potrebe. Te riječi odraz su hrpe faktora koje utječu na nas, a mi ih reflektiramo kroz taj mali okvirčić kraj kojeg piše “traži”. Hoće li tražilice u budućnosti biti u stanju ukalkulirati u jednadžbu sve te faktore i izbaciti nam baš uvijek savršeni skup rezultata, upravo ono što smo u tom trenutku trebali?

Danny Hillis, genijalac fundacije MacArthur koji danas vodi vlastiti konzultantski biznis referirajući se na sustav funkcioniranja tražilica rekao je: “Nije toliki problem pronaći nešto. Problem je shvatiti nešto”. To se prema njemu može dogoditi jedino ako tražilica razumije što osoba stvarno traži i onda tu osobu vodi kroz proces čiji je rezultat shvaćanje te stvari, slično kako što mentori na zaključke navode studente primjerice. Tako je Hillis uvjeren da će budućnost tražilica biti više usmjerena na razumjevanje, shvaćanje, a ne isključivo na pronalaženje nečega.

Ovim se bavi i John Battelle u svojoj knjizi “The Search” i postavlja si pitanje hoće li stroj ikada biti u mogućnosti shvatiti točno ono što mi želimo. Kada bude prošao Turingov test onda hoće, kaže Battelle. Oko tog testa, čiji je model 1950. prvi puta objasnio britanski matematičar Alan Turing vode se brojne polemike, a njegova ideja je vrlo jednostavna. Test pokušava dokazati možemo li neku mašinu smatrati inteligentnom ili ne. Središnja figura je ispitivač koji uspostavlja komunikaciju sa dva izvora. Jedan izvor je čovjek od krvi i mesa, a drugi stroj koji pokušava oponašati ljudsku konverzaciju. Ispitivač nema pojma koji je izvor koji, a nakon što ispita obje strane mora se odlučiti koji je izvor po njemu čovjek, a koji stroj.

Kako je Turing predvidio da će se do ovog našeg vremena broj kandidata za prolazak testa podebljati, to se i dogodilo, čak je 1990. godine ekscentrik Hugh Loebner ponudio i nagradu od 100 000$ prvom kompjuteru koji prođe test. Iako se brojne AI kompanije i projekti iz godine u godinu prijavljuju u nadi da će proći test, ta nagrada je do danas ostala nepodjeljena.

Algoritme tražilica već danas smatramo vrlo sofisticiranim i inteligentnim mehanizmima koje nam olakšavaju dolazak do informacija, ali kada će nam one moći dati savršene odgovore prilagođene upravo nama? Pa vjerojatno ćemo morati još malo pričekati.

11/10/06

Googleov ured i ostalo

Googleov ured

Od danas se Writely, tekstualni online procesor kupljen od Google-a prije nešto više od pola godine i Google Spreadsheets (startan u lipnju) nalaze na zajedničkoj lokaciji u kombiniranoj usluzi pod nazivom Google Docs & Spreadsheets. Usluga je besplatna.
Google Office bi svakako bilo kraće ime, ali kako kažu u Google-u ne sviđaju im se konotacije koje bi se vezale za to ime:)

URL.com

Na url.com-u, sajtu ultra lako pamtljivog domenskog imena search freakovi mogu uspoređivati rangove i rezultate sa različitih tražilica i to sve skupa ocjenjivati i komentirati.

Najveći oglašivači

Vani su svježe brojke o potrošnji najvećih internet oglašivača. Mjesečnu listu tradicionalno objavljuje TNS Media Intelligence, a prenosi Clickz. Zadnji podaci su za kolovoz u kojem je top 50 oglašivača zajedno potrošilo 243,8 milijuna $.

21/09/06

Patenti i algoritmi

Postoji puno objavljenih i javno dostupnih patenata vezanih za funkcioniranje algoritama tražilica. SEW donosi članak Do Patents Point to SEO Gold?. Iako detaljno proučavanje patenata može biti vrlo zanimljivo, koliko takva aktivnost stvarne koristi donosi kad je u pitanju optimizacija web stranica za pretraživače?

Search engine algorithms are constantly evolving. Search algorithms are getting better and better at understanding what the content on pages actually means. A few years ago they were just blindly indexing the words on a web page, but now they are beginning to understand what some of those words mean and what the page represents (store, news article, etc.)cijeli članak.

20/07/06

Yahoo kasni

Yahoo u bitci sa Googleom doživljava nove teške udarce. Jučer su im dionice doživjele pad od 22% u samo jednom danu, nakon objave da će njihova najavljivana nova i navodno kvalitetnija oglašivačka platforma kasniti sa izlaskom (trebalo je izaći u 3. kvartalu, a odgodili su za 4.).

I za jednu i za drugu firmu oglašivački prihodi su kruh, samo što ovim drugima izgleda puno bolje ide. Po broju posjetitelja Yahoo-ovi sajtovi stoje bolje od Google-a, ali kada je o financijama riječ stvari izgledaju puno drugačije. Yahoo je u ovom trenutku na burzi “težak” oko 40 milijardi $, a Google oko 3 puta više, 120 milijardi $.

22/06/06

Uvod u web analizu: Segmentiranje posjetitelja i praćenje konverzije marketinških kampanja

U postu Konverzija pisao sam o važnosti kvalitetne analize u internet marketingu i najavio seriju postova o korištenju analitičkih softvera. Danas ću pričati o segmentiranju posjetitelja i mjerenju učinkovitosti pojedinih izvora prometa uz pomoć Google Analyticsa. Inače, u praksi se osim sa Analyticsom služim i sa nekim komercijalnim rješenjima, ali budući da su ta rješenja nešto robusnija predstavit ću neke njihove funkcije drugom prilikom i to možda čak i na primjeru sajta na kojem se sada nalazite:), a u ovom postu fokus ide na savjete kako kvalitetno segmentirati posjetitelje, prvenstveno na e-commerce i komercijalnim turističkim sajtovima sa mogućnošću bookinga uz svesrdnu pomoć popularnog Google Analyticsa.

Važnost segmentacije posjetitelja

Svi znamo da posjetitelji na sajtove dolaze iz raznih izvora, sa različitih lokacija, iz različitih zemalja, regija, gradova, vremenskih zona, neki se posjetitelji zadržavaju dugo, pregledavaju određene tipove sadržaja, neki dolaze sa namjerom da poduzmu određenu akciju, dok su neki došli samo po kratku informaciju. Neki su sasvim slučajno nabasali na vaš site i otišli i prije nego li su i došli, a neki se s druge strane vraćaju svakodnevno. Neki od posjetitelja su tzv. impulzivni kupci koje će zagolicati određena ponuda i izvršit će profitnu akciju u nekoliko minuta od dolaska, a nekima je vaš sajt samo jedna od sporednih stanica pri donošenju odluke…
Zbog svega toga treba pratiti statistiku, segmentirati posjetitelje i konstantno analizirati učinke.

Bezlična masa klikova…?! Krivo.

U modernom poslovanju i surovoj tržišnoj bitci borba za svakog korisnika zamršena je do krajnjih granica. Potrošač je kralj i baš tako ga treba tretirati i u online svijetu. Prvo se trebamo namučiti da bi ga uopće doveli na sajt. Kad ga dovedemo moramo imati to što mu treba u trenutku kada mu treba, a kad je našao to što mu treba moramo dati sve od sebe da ga uvjerimo da je to upravo to. Ni klik više ni klik manje. To je to.

U online svijetu u kojem je “ljuti konkurent” udaljen svega jedan klik odigravanje ovakvih scenarija je sve samo ne lako za postići. Dovesti primjerice Njemce, Talijane, Nizozemce, Austrijance, Slovence upravo na određeni sajt i uvjeriti ih da ne traže dalje, nego da upravo tu bookiraju smještaj stvari su koje traže znanje, prave informacije, iskustvo, poznavanje tržišta… Koliko vam ljudi dolazi na sajt dnevno - 200, 500, 1000, 10000 ? Zaboravite na promatranje svojih posjetitelja kao bezlične mase klikova, na sajt vam dolaze živi ljudi sa potrebama i u većini slučajeva već izgrađenom vizijom o tome što žele. Posjetitelje treba segmentirati i ponuditi im ono što im treba, ono što traže u trenutku kada traže…

Akcija se treba događati kod vas

Posjetitelji osim što dolaze iz najrazličitih izvora u različita doba dana imaju i različite obrasce navigacije po sajtu, različite ciljeve dolaska, posjete sa tražilica donose vam jedan tip korisnika, refereri sa drugih sajtova nešto su sasvim drugo. Neki vam dolaze sa shopping comparison sajtova, neki sa alternativnih tražilica, neki sa direktorija, neki na mail preporuku prijatelja, neki su konstantni povratnici, ali ne poduzimaju nikakve akcije. Posjetitelji imaju različite brzine pristupa internetu, neki preferiraju jutarnje sate, neki popodnevne, a neki su noćni tipovi. Sve te korisnike na neki način treba grupirati i pratiti performanse tih ciljanih grupa kako biste bili zadovoljni i vi i oni. Oni zato jer su dobili ono što su tražili u trenutku kada su tražili, a vi iz razloga što se akcija ipak događa kod vas.

Prava informacija u pravo vrijeme

Prava informacija u pravo vrijeme pomaže da izvučemo maksimum iz poslovanja na Internetu. Zato je između ostalog neophodan analitički softver. Uz sve dostupne informacije iz industrije koje su na raspolaganju i koje svakodnevno treba pratiti ukoliko želimo biti konkurentni u kombinaciji sa feelingom koji se stvara kroz iskustvo, bez prave informacije koju pruža analitički softver smo praktički gluhi i slijepi, jer slabo čujemo, ne vidimo i ne osjećamo potrebe posjetitelja.

Lookeri i bookeri

Isplativost i njena mjerljivost kada je vaš sajt u pitanju ovisi o njegovoj vrsti, radi li se o e-commerce ili komercijalnom turističkom sajtu omogućeno je mjerenje izravnog novčanog profita u realnom vremenu. Sve to ponavljam iz nekoliko razloga, a prvenstveno zbog konverzije koju sam već toliko puta spominjao.

Prva stvar koja se treba napraviti kada se krene u analizu je fokusirati se i odrediti prioritete. Što vam je cilj ? S kojim ćete stupnjem konverzije “lookera” u “bookere” biti zadovoljni ? Koliko gostiju planirate dovesti, kako ćete to učiniti i kako ćete izmjeriti radi li se dobar posao? Preporuka je da si kao prvi korak u Analytics settingsima konfigurirate goals i funnel proces kako bi se što kvalitetnije mogli pratiti efekti.

Podešavanje ciljeva

U settingsima se konfiguriraju ciljevi - kod turističkih sajtova sa bookinzima ili e-commerce sajtova čest primjer - tzv. “thank you” stranica.

Google Analytics - postavljanje cilja

U primjeru koji ćemo spomenuti niže radi se o turističkom sajtu koji je okrenut tržištima četiri govorna područja - hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom.
Sajt ima četiri definirana cilja. To su stranice koja obavještavaju posjetitelja da je uspješno obavio rezervaciju (thank you for your reservation stranica).G1 odnosi se na rezervacije na engleskom jeziku, G2 na hrvatski, G3 na njemački, a G4 na rezervacije na talijanskom jeziku. Kada se to podesi Google Analytics počinje pratiti performanse ciljeva u svim opcijama i panelima, pa tako i kroz opciju marketinškog segmentiranja na koju ćemo danas baciti naglasak.
Google Anlytics - marketinška segmentacijaIzvješća u Analyticsu podijeljena su u dva dijela - na mjerenje marketinških performansi (marketing optimization) i analizu učinkovitosti sadržaja (content optimization).
Nama koji se bavimo marketinškim kampanjama na Internetu najvažnije su opcije ove koje vidite lijevo - putem njih saznajemo koliko su učinkovite kampanje koje vodimo i koliki je ROI.

Marketinška segmentacija


Idemo sada malo pojasniti osnovne dijelove marketinške segmentacije zasebno i pogledati neke screenshotove sa realnim primjerima kako to funkcionira u praksi.

Kada je riječ o spomenutom sajtu iz primjera on ima jasan cilj, a to je ostvarenje bookinga. Konfiguriran je goal tracking i sada je moguće kroz sve vidljive opcije mjeriti koliko se vratilo na svaku kunu koja je uložena u marketinšku kampanju.

To znači da se kod ovakvih sajtova u prvoj fazi prvo treba usredotočiti na podatke dobivene kroz “Visitor Segment performace” koji omogućuju da se kroz brojne opcije utvrdi kako funkcioniraju pojedini segmenti i uvelike pomaže kod definiranja ciljanih grupa.

U drugoj fazi, kada se već ima “kostur akcije”, kada je zauzet smjer, a kampanje su se već polako zakotrljale, ide se na daljnju razradu, a pažnja se sve više prebacuje na izravne ciljeve kampanje - direktni ROI i performanse svakog pojedinog izvora koji se prate putem opcija koje su izlistane pod “Marketing Campaign Results”.

Praćenje rezultata kampanje

Primjer sa slike (podaci za dan 19.06.): udio pojednih izvora, odnosno medija sa stupnjem konverzije

- organic - organski ili prirodni rezultati na tražilicama na lijevoj strani pretrage
- none - direktni posjetitelji koji nam dolaze izravnim upisivanjem adrese ili putem bookmarka
- referral - posjetitelji koji su usmjereni putem linkova na drugim sajtovima
- cpc - klikovi pristigli putem Google Adwordsa

Ovdje je realan primjer praćenja izvedbe cilja putem pojedinih medija, odnosno izvora. Za G1 smo rekli da se radi o rezervaciji odnosno bookingu smještaja na engleskom jeziku koji iznosi ukupno 3.72%, odnosno radi se o 53 posjetitelja koji su bookirali smještaj toga dana. Isto tako performanse se mjere i za ostale jezične verzije sajta preko G2, G3 i G4. Vidimo da se u konkretnom primjeru najveći stupanj konverzije lookera u bookere događa putem prirodnih ili organskih rezultata u tražilicama - on iznosi oko 4,89%. Prosjek za industriju u raznim istraživanjima vrti se oko 2-3%, tako da se ovdje držimo iznad prosjeka što je rezultat dobro odrađene SEO strategije, promjena na samom sajtu i izvan njega.
Svaku od ovih opcija možemo “razlomiti” u pod-opcije putem kojih dobivamo još jasniji skup informacija potrebnih za kvalitetno izvođenje kampanje. To se radi putem cross segmetiranja, a na slici vidite opcije koje se otvaraju kada kliknemo na organic - “cross segment performance“.

Ne samo da možemo izračunati koji nam izvor donosi koliku konverziju, nego i koja pojedinačna ključna riječ je najispativija, iz kojih zemalja, gradova, regija dolaze najkvalitetniji posjetitelji, koliki je broj od tih posjetitelja novih, a koliko povratnika, koliko ih ima brze, a koliko spore veze, a sve te podatke možemo međusobno kombinirati (cross-segmentirati)…

Opcije “data over time” i “to date lifetime value” su također vrlo korisne zato jer putem njih dobivamo informaciju kako nam se stvari mjenjaju kroz određeni vremenski period, raste li broj posjeta, a s njime i prihodi ili to nije slučaj itd. itd.

Treći skup opcija koji ste mogli uočiti na onoj prvoj gornjoj slici je zasebni “Search Engine Marketing” dio koji je orijentiran na najvitalniji dio svake marketinške strategije na Internetu, a to su tražilice. U postu “Konverzija” sam pisao kako kroz Google Adwords opcije možete podesiti direktnu sinkronizaciju sa Analyticsom i od tog trenutka je i PPC kampanja na Googleu direktno mjerljiva, pa nam ne treba dodatni biding performance softver i sto čuda nego preko Analyticsa direktno vidimo koje ključne riječi nam uz manji trošak donose više učinaka. Uz PPC opcije kao što vidite može se direktno uspoređivati učinak PPC kampanja sa rezultatima organskih rezultata na Google-u, a ako se SEO i PPC pametno kombiniraju i konstantno prati izvođenje učinka ovim putem rezultati ne mogu izostati. “Tweakanje” kampanja nikada ne prestaje, jer uvijek može bolje, bilo akcijama na samom sajtu, bilo offpage strategijama.

19/06/06

Dnevni Searchcast

Zadnji podcast sa SEW-a:
Download SC061606.mp3

Teme:
- Bill Gates će se malo pritajiti;
- Eric Schmidt o Kini, o GBuy-u…;
- “Reporteri bez granica” istraživali stupanj cenzure kod tražilica u Kini, rezultat: Yahoo najgori;
- Riya, popularni servis koji koristi tehnlogiju prepoznavanja lica u fotkama širi se i uvodi nove usluge;
- Google Adwords uvodi mogućnost korištenja naprednih rasporeda kampanja za oglašivače;
- Pokrenut Google Analytics blog;
- U igri nove vertikalne tražilice…

8/06/06

Konverzija

Web analiyaKoja je prva i osnovna razlika između klasičnog marketinga i online marketinga ? Ima ih puno, ali dvije su najvažnije. To su mjerljivost i učinkovitost. I to u najdirektnijem mogućem smislu. Na najvećem broju sajtova za koje radim kampanje sa svojom ekipom osnovni cilj je učinkovitost, odnosno konverzija jer se većinom radi o e-commerce sajtovima i turističkim sajtovima koji su nam najuža specijalnost i s kojima se najčešće surađuje. Kod e-commerce sajtova to je konverzija posjetitelja u potrošača, a kod turističkih sajtova radi se o pretvaranju “lookera” u “bookera”. E-commerce i putničko-turistički sektor najviše volim raditi upravo zbog tog izravnog odnosa između posjetitelja i ponude i mogućnosti da se direktno vidi koliko se točno vratilo na svaku uloženu kunu. Koliko je ljudi na sajt došlo, a koliko ih je od njih doista bookiralo smještaj ili poduzelo određenu profitnu akciju vrlo je lako izmjeriti.

Stvar je u ROI-u

Mjera kojom se izražava ovaj omjer naziva se ROI (return on investment) i naravno što je on veći tim bolje. Uglavnom, nije fora samo u skupljanju čiste brojke posjeta, nego u tome da ljudi poduzmu određene akcije koje vam donose vrijednost. Ako imate e-commerce sajt onda je to izravan profit od prodaje, ukoliko se radi o travel sajtu to je booking. Vrijednost ne mora biti isključivo financijska, ukoliko imate blog ili nudite određene usluge ta vrijednost stvara se na druge načine koji se na kraju opet na ovaj ili onaj način isplate ukoliko se trudite i kvalitetno radite to što radite.

Vratimo se malo na e-commerce i travel sajtove. Ono što je potrebno da bi se izmjerio i konstantno “ganjao” dobar ROI je pravi, kvalitetni analitički softver koji treba pružiti direktnu informaciju o tome koliko su marketinške kampanje zaista učinkovite. Koliko je ljudi došlo preko tražilica i kakva je kvaliteta tih posjeta ? Koliko posjetitelja stiže putem linkova sa drugih sajtova i koliko ih je na kraju primjerice rezerviralo sobu u vašem hotelu, uplatilo krstarenje koje ste ponosno istakli na vašem homepage-u, uzelo charter ? Ili ako ste primjerice e commerce retailer koji se odvažio i upustio se u bitku na globalnom tržištu - koliko ste svojih proizvoda prodali prošli mjesec, koji vam je kanal najisplativiji, gdje imate najbolji ROI, kakvim je plodom urodila vaša banner ili rich media kampanja, a kako ona PPC (pay per click) preko Adwordsa i Overturea ? Koliko je učinkovit vaš newsletter, a koliko distribucija feedova?

Što prodaje, a što spava ?

Ili da se usredotočimo na ono najvažnije kod sajtova koji prodaju konkretne stvari, a to je dakako ROI. Koje ključne riječi prodaju bolje, koje lošije ? Gdje nam se uz manji trošak više posjetitelja pretvara u kupce, koja kombinacija najviše lookera pretvara u bookere? Iz kojih su zemalja, regija, gradova najlojalniji korisnici vaših usluga? To su stvari koje oni koji žele iz Interneta izuvći maksimum poslovanja moraju redovito pratiti i analizirati. Na tržištu ima dosta rješenja koja služe za ovu namjenu, postoje klasični log analyzeri od kojih su najpoznatija i vjerojatno najčešće korištena opensource rješenja Webalizer i Awstats. Većina hosting providera daje ih u svojim redovitim paketima, ali takav tip softvera može poslužiti isključivo za mjerenje nekih osnovnih kvantitativnih komponenti ukoliko se Internetom bavite iz hobija.

I tako je Gootač pojeo Urchin…

S druge strane, ako želite sajt koristiti kao prodajni kanal ova dva gore spomenuta dečka nisu ni približno dovoljna za tu namjenu. Treba vam nešto puno moćnije, nešto što “zna” sve moguće i nemoguće stvari vezane za učinkovitost vašeg poslovanja na Internetu, nešto na temelju čega ćete moći donositi prave odluke. Postoje brojna komercijalna rješenja koja su se taman bila zahuktala (Clicktracks, WebTrends, Omniture, WebSideStory, Coremetrics..) i onda se odjednom pojavi poznati Gootač i promjeni pravila igre u tom sektoru preko noći. Gospon G je u ožujku prošle godine kupio odlični Urchin i odmah mu prepolovio cijenu, a onda nekoliko mejseci poslije toga izađe sa bombom nakon koje svijet web analitike više nikada neće ostati isti. Vijest je bila: Urchin više ne postoji. Ne, više ga nema. Ali od sada postoji Google analytics i možete slobodno zaljepiti komadiće koda na vaše sajtove. Stvar je free.

Iako je buka koja je nastala među web stručnjacima diljem svijeta nakon ovog poteza Googlea bila očekivana i nakon kojeg su se Brinu, Pageu i ekipi djelili raznorazni, ne baš naročito lijepi nadimci, jedna stvar se ovome softwareu mora priznati. Opako je dobar. Ali samo ako znate iz njega izvući prave podatke koji će stvarno koristiti vašem poslovanju. Ako imate manje sajtove bazirane na publishingu, Analytics vam nije potreban, nećete iz njega izvući niti 15%. Za takve namjene instalirajte si MeasureMap, ali ukoliko prodajete stvari (e-commerce), doživljaje (travel webovi) ili bilo što drugo zaljepite taj kod na svaku stranicu sajta i uronite u proučavanje vaših podataka. Toga ima jako puno, ali bitno je ne izgubiti se nego biti fokusiran na cilj kojem vaš sajt služi.

Sinkronizacija kampanja i opet ROI

Najkorisnija opcija koju Analytics nudi oglašivačima je upravo ona zbog koje je se Google i odlučio da ga “podjeli”, a to je sinkronizacija sa Adwords kampanjama. U panelu Adwordsa označi se opcija active tracking i kamapanje su automatski integrirane u Analytics gdje se kroz njegove panele direktno može mjeriti učnkovitost svake pojedine kampanje, odnosno svake ključne riječi zasebno. Druga vrlo korisna opcija je postavljanje i praćenje izvršenja ciljeva (”Conversion Goals and Funnel” proces) i uvrštavanje realnih transakcijskih cifri, a upravo je to ono što je najbitnije e-commerce i travel sajtovima. Za cilj postavite URL stranice koja se učitava nakon što je posjetitelj izvrši kupnju, odnosno booking i plaćanje proizvoda ili usluge. Za svaki sajt u vašem profilu možete postaviti do 4 cilja, kao i funnel proces koji dovodi do njegovog izvršavanja. Nakon podešavanja ovih opcija preko Analyticsovih panela moći ćete u hodu pratiti koji vam kanali i koje kampanje najbolje prodaju, i što je najbolje moći ćete konstantno pratiti ROI sa realnim novčanim iznosima i podešavati akcije da vam donesu najbolje omjere uloženog i dobivenog. Ovi podaci su za one su koji planiraju ozbiljno poslovati na Internetu od neprocjenjive važnosti jer u cent, odnosno lipu mjerite koliko vam je odnos uloženo/dobiveno na sajtu.

Nastavak početkom sljedećeg tjedna:
Kako izvući maksimum iz analitičkih softwarea ?
(sa primjerima, screenshotovima…)

Prije objavljeno:

Iz prašnjave arhive:)

Posjetite: