U postovima Geoturizam 1 i 2 objašnjen je koncept geoturizma, a u postovima 3, 4 i 5 obrađene su ciljane grupe koje su prema istraživanju TIA-e najzanimljivije za ovu priču. Vidljivo je prema stavovima i načinima života da je veći dio naših regija (i primorski i kontinentalni dio) vrlo poželjan kao cilj putovanja kod ovih grupa i njima i preferiraju sve ono čemu bi se trebao približiti i komunicirati (da ne kažem brendati:) domaći turistički proizvod.
Istraživanje TIA-e bavi se sa 8 grupa putnika pa ću u nastavku spomenuti i ukratko opisati i ostalih pet profila putnika, ali nećemo se detaljnije baviti njima jer nisu toliko tržišno interesantni kao prethodna tri profila.

Te grupe slične su prema razini prihoda i karakteristikama putovanja, a međusobno se donekle razlikuju po dobi i stavovima. Možemo ih smatrati uspavanim potencijalima na turističkom tržištu kojem naše regije teže jer njihovi geoturistički stavovi i očekivanja od putovanja nisu toliko izraženi kao, kod “Geosavvys”, “Urban sophisticated” i “Good cityzens” grupa. Njihov udio u ukupnim putovanjima je nešto veći od trećine ukupnih putovanja, kao i kod gornje tri grupe.

Kratki profili:

Traditionals – tradicionalci – konzervativni putnici pretežno starije dobi, prosječna primanja, sklonost grupnim putovanjima…

Wishful Thinkers - željni putovanja - su najbrojniji od svih grupa. Najkraće bi se mogli opisati riječima: putovali bi više da imaju financijskih mogućnosti . Ovu grupu većim djelom sačinjavaju studenti, mlađi roditelji i umirovljenici iz ruralnih sredina.

Apathetics - ravnodušni – skupina koja je inertna i slabo zainteresirana za putovanja, ali tu i tamo ipak negdje odu.

Outdoors – većinom stanovnici ruralnih područja, putuju uglavnom lokalno

Self-Indulgents - većinom dobrostojeći putnici kojima je jedini i najvažniji cilj da na putovanju ugode sami sebi, zastupaju pomalo ekstremne stavove u stilu: “biljke i životinje postoje isključivo zato da bi bile iskorištene od strane čovjeka”.

U 5. postu o geoturizmu analiza zadnje ciljane grupe putnika spomenute u dvojci. To su tzv. “good citizens” koji u ukupnom broju putnika sudjeluju sa 11.5%.

Osnovni profil

Prosječni pripadnik ove ciljne grupe ima 55 godina, visoko je educiran i relativno često putuje. U skupini je visok postotak izvršnih i menadžerskih funkcija, kao i profesionalnih i specijalističkih zanimanja. Imaju visoke prosječne prihode ($70,650 - odišnje po kućanstvu). Polovica (50%) ih živi u većim urbanim područjima i gradovima. U ruralnim područjima ih živi oko 18%.

Geoturistički profil

Ono što trazlikuje ovu grupu od ostalih je njihova snažna angažiranost u brojnim društvenim aktivnostima, kao i visoka svijest i osjetljivost na probleme vezane za očuvanje okoliša, što se manifestira i u njihovom ponašanju u svojim lokalnim sredinama.
Od ostalih “geoturističkih” osobina potrebno je izdvojiti nekoliko važnijih
karakteristika ove grupe:

Preferencije, motivi…

- 89% ih vrlo važnim smatra visok stupanj čistoće
- 79% želi visok stupanj sigurnosti
- 60% želi što je moguće kvalitetniju uslugu i odnos osoblja prema njima
- 43% ih želi upoznati putnike koji djele slične interese (to bi sve skupa značilo da su idealna skupina za grupna putovanja)

Stavovi i ponašanje kod kuće

“Dobri građani” više od bilo koje druge grupe participiraju u civilnim organizacijama (55%), volontiraju (54%), daju donacije u dobrotvorne svrhe, kao i za edukacijske, kulturne i povjesne organizacije (55%), pišu političarima i kompanijama kako bi izrazili svoje mišljenje o temama vezanim za ekologiju i poslovanje (42%).
Većina ih redovito čita novne (89%), prisustvuje religijskim obredima (82%), disciplinirani su glasači (95%) i na državnim i na lokalnim izborima. Također veći dio pripadnika ove grupe (55%) izražava čvrst stav o važnosti kupovine proizvoda ekološki sigurnih proizvoda, pa čak i ako im je cijena veća. Isto tako ova će grupa kupovati proizvode od kompanija koje doniraju u dobrotvorne svrhe (52%) i kompanija koje se brinu o očuvanju okoliša (47%). Osim toga, imaju od svih najveću tendenciju reciklaži boca, limenki i novinskog papira.

Vrijeme je za četvrti iz serije postova o geoturizmu. U 1., 2. i 3. obrađeni su osnovni principi i prva ciljana grupa putnika (geo savvys ili “geo-osvješteni”). U ovom postu nastavljam sa grupama ciljanih putničkih profila.

Grupu o kojoj će danas biti riječ TIA je nazvala “urban sophisticates”, a ja ću ih u nedostatku boljeg prijevoda nazvati “urbano profilirani”

* ovaj profil putnika u ukupnom broju svih putnika sudjeluje sa 13.8%

Osnovni profil

Prosjek 45 godina, visokoobrazovani (63% sa završenim fakultetom), u ovoj skupini je vrlo visok postotak ljudi sa menadžerskim i izvršnim funkcijama (23%), najviši od svih skupina (23%) i ostalih visokopozicioiranih profesonalnih zanimanja (32%). Naravno iz ovih podataka se nazire da su pripadnici ove skupine vrlo dobro financijski potkovani.
46% ih ima odišnje prihode u kućanstvu najmanje 75000 $, a 24% najmaje 100000$, više od bilo koje druge ciljane skupine putnika. 81% ih živi u velikim urbanim područjima.

Geoturistički profil

Poput geo-savvysa iz prošlog posta, preferiraju kulturno-društveno bogata putovanja i žele što više naučiti o ljudima, običajima, povjesti i kulturi destinacija u koje odlaze (67%). Više od bilo koje druge grupe (osim geo-savvysa) putuju kako bi doživjeli iskustva ljudi, životne stilove i kulture koje se razlikuju od njihove domicilne (75%). Ova ciljana skupina je za nas je posebno zanimljiva i iz razloga jer im je u vrlo važno da isprobaju lokalnu kuhinju i hranu, više nego bilo kojoj drugoj skupini (81%).

Preferencije, motivi…

Od ostalih “geoturističkih osobina” potrebno je izdvojiti nekoliko važnijih
karakteristika ove skupine:

- 73% preferira putovanja koja uključuju autentične povijesne i arheološke lokalitete
- 86% putuje na mjesta gdje može istraživati “šarmantne” gradiće i lokacije
- 74% preferira destincije koje nude širok spektar kulturnih/umjetničkih događaja

Što ih izdvaja od ostalih grupa?

Ova grupa preferira visokokvalitetan smještaj sa zanimljivim sadržajima i dobrom hranom (67%) i po tome su na 2. mjestu, odmah iza “self-indulgentsa” (o kojima će biti više u narednim postovima). Poput geo-savvysa, vole i avanture i iskustva na otvorenom, ali sa komfornim smještajem (74%).
Većina ih je svijesna održivog razvoja i snažno ekološki orijentirana na svojim putovanjima, ali ipak nešto manje od “geo-savvyisa”. Ova grupa također više od svih ostalih naglašava svoju želju i potrebu za životom u skladu sa prirodom i to čak njih 88%.

Ponašanje i stavovi kod kuće

Kada su kod kuće, dijele slične stavove i obrasce ponašanja kao i na putovanjima, pokazuju sklonosti prema kulturi i umjetnosti, velika većina i kod kuće eksperimentira sa hranom, cjeni gurmanske užitke i objeduje u etničkim i drugim specijaliziranim restoranima (74%), posjećuje festivale i manifestacije (55%), prisustvuje raznim art događanjima (51%), posjećuje muzeje i galerije (45%). Isto tako imaju vrlo visok postotak korištenja medija u informativne i edukativne svrhe, posebice interneta koji je vrlo važan kanal informiranja o destinacijama koje posjećuju. Većina ih zastupa čvrsta uvjerenja o važnosti učenja o različitim kulturama (84%), kao i važnosti ulaganja u očuvanje povijesnih lokaliteta (73%) i autohtone kulturne i umjetničke baštine (63%).

U trećem iz serije postova o Geoturizmu ukratko će biti predstavljen profil tzv. “geo-savvys” ciljane grupe. Postovi Geoturizam i Geoturizam 2 bili su uvod u temu, a u ovom zadnjem spominjao sam 3 grupe turista na koje geoturizam cilja i koje zajedno čine 36% svjetskih putnika. Da ponovimo, to su:

• “Geo-savvys”
• “Urban sophisticated”
• “Good citizens”

Ova imena ciljanih grupa, kao što sam rekao u zadnjem tekstu, smislili su Nat. Geographic i TIA, pa krenimo s profilom prve - “geo savvys” ili u slobodnom prijevodu - grupe “geo osvještenih”.

Ciljana grupa geo-osvještenih:

* Ovaj profil putnika u ukupnom broju svih putnika sudjeluje sa 10.6%

Osnovni profil

Prosječni pripadnik ove grupe ima 43 godine, visoko je obrazovan (61% sa diplomom fakulteta) i na poslu je visoko pozicioniran (32%). Poprilično su imućni, 38% ima prosječna godišnja primanja u kućanstvu preko 75 000 $, a 17% iznad 100 000 $. Puno putuju i privatno i poslovno, a oko 73% ih živi u velikim urbanim sredinama.

”Geoturistički” profil

Velika većina pripadnika ove skupine smatra da je iskustvo i doživljaj na njihovim putovanjima bolje ako destinacija ima očuvane prirodne, povijesne i kulturne lokalitete. Isto tako tri četvrtine ispitanika iz ove skupine kaže da im je vrlo važna edukativna strana putovanja.

Preferencije, motivi…

Od ostalih geoturističkih osobina potrebno je izdvojiti nekoliko važnijih karakteristika “geo-savvy “putnika:

- 83% preferira putovanja koja uključuju autentične povijesne i arheološke lokalitete
- 81% preferira smještajne jedinice manjih kapaciteta koje vode lokalni ljudi
- 81% ih kao motiv svoga putovanja ističe ljude, životne stilove i važnost upoznavanja kultura različitih od njihove
- 80% ih posjećuje manje gradove ili ruralne sredine
- 73% smatra da je vrlo važno naučiti o ljudima, povijesti i kulturi destinacije u koju dolaze.

Što ih izdvaja od ostalih grupa?

- velikoj većini (84%), više od bilo koje druge grupe, važno je da na bilo koji način ne pridonesu oštetećenju okoliša u toku svog putovanja
- dvostruko više od prosječnog putnika (57%) vole avanturu na otvorenom koja uključuje izazov, rizik i uzbuđenje

Ponašanje i stavovi kod kuće

Intelektualno znatiželjni, zastupaju iste stavove o okolišu i ostalim spomenutim “geoturističkim” elementima kao i na putovanjima.

U prvom postu o Geoturizmu pisao sam o osnovnim principima na kojima se temelji. Spominjao sam u tom tekstu TIA-u i National Geographic i njihovu studiju nakon koje je ustvari i definiran ovaj pojam. Neki su vjerojatno čitajući taj prvi post pomislili: Ok, sve je to divno i krasno, ali tko su ustvari ljudi na kojima treba graditi ovu priču? Tko su ti idealni turisti kojima se moramo orjentirati da se tužna ploča hrvatskog turizma okrene na drugu stranu?

Kao podloga za razvoj cijele priče u spomenutoj su studiji obrađeni stavovi reprezentativnog uzorka prošlogodišnjih putnika, a kako bi se kreirali tipični profili pokrivene su sljedeće teme:

• stavovi o zadovoljostvu i iskustvima na putovanjima izvan njihovih domicilnih regija
• osobite sklonosti prema specifičnim tipovima putovanja i doživljaja
• ispitivanje važnosti najrazličitih aspekata na putovanju (odmoru)
• nihove civilne aktivnosti u mjestu i regiji u kojoj žive
• stavovi vezani za kulturu, očuvanje okoliša i baštinu
• stavovi vezani za turizam koji se odnose na njihovu domicilnu regiju

Iz odgovora na 150 pitanja iz upitnika koji detaljno preispituje gore navedene točke stvoreni su profili 8 grupa putnika kojima su autori istraživanja dali zanimljiva imena. Od tih osam grupa putnika u ovoj seriji tekstova o geoturizmu posebno će biti obrađena tri profila. Stavovi tih ciljanih grupa najviše odgovaraju onome što bi veći dio naših destinacija trebao ponuditi turističkom tržištu i na njih u budućnosti treba usmjeriti veći dio marketinških aktivnosti.

Te grupe su nazvane sljedećim imenima:

• “Geo-savvys”
• “Urban sophisticated”
• “Good citizens”

Ove 3 grupe zajedno čine 36% ukupnog broja prošlogodišnjih putnika. Na sličnoj su razini što se tiče prihoda i zajednička im je sklonost čestim putovanjima, ali ipak svaka od njih ima svoj posebni “geoturistički profil”. Njihovi su stavovi izrazito afirmativni kad su u pitanju očuvanje prostora i baštine, autentičnosti krajolika, imaju naglašenu želju za upoznavanjem novih kultura i običaja, autohtone kuhinje i ostalih elemenata koje naše destinacije (one koje još nisu devastirane) posjeduju kao komparativne prednosti na turističkom tržištu.

Kako se ovaj post ne bi previše oduljio, te grupe će biti obrađene u zasebnim tekstovima Geoturizam 3, 4 i 5.

Kako ljudi iz Ministarstva turizma i ostalih institucija, zajednica itd. vole svake godine u ovo jesenje vrijeme predočiti javnosti silne podatke i brojke o (ponovno) rekordnoj turističkoj sezoni neupućeni bi promatrači stvarno mogli pomisliti da se tu nešto pozitivno pomaknulo. U sličnom se vremenskom intervalu isto tako svake godine održavaju razni turistički cvjetovi i ostale manifestacije, dodjeljuju se plakete, a sjedokosi ljudi propovjedaju i pričaju s katedri raznih stručnih skupova i seminara priču s retorikom nekih davno zaboravljenih vremena. Priče, isprazne teorije i retorika možda zvuče dobro jednom dijelu medija i neupućenih novinara koji o takvim stvarima redovito pišu s oduševljenjem, ali svakome tko imalo prati turističke trendove u svijetu, ova priča izgleda u najmanju ruku kao vrlo loš vic.

Gdje su odgovori?

Ne samo tim ljudima, nego i onima koji provedu barem jedan vikend na našoj obali, jasno je u kojem je stanju domaći turistički proizvod. On se trenutno nalazi na respiratorima.
Ima li vizije tamo gdje je treba biti? Ima li strateških planova razvoja? Može li se tu uopće nazrijeti nekakvo spajanje glave i repa? Kome, što i na koji način se nudi, na koga se cilja? Kako tog ciljanog gosta dovesti? Gdje smo sad, što uopće želimo i kuda idemo?
Odgovor na sva ova pitanja naravno nećemo dobiti na onim mjestima na kojima su već odavno trebala biti odgovorena, ali zato možemo baciti pogled izvan ovog našeg omeđenog komada zemlje, pa vidjeti kako neki drugi to definiraju i rade.

Prokleti beton

Ovaj današnji post bit će moj prvi post o geoturizmu, o pojmu koji je populariziran nakon objavljivanja jedne važne studije u režiji National geographica i TIA-e. Budući da i sam idem prema realizaciji jednog turističkog projekta koji se temelji na ovim principima jako sam zainteresiran za ovu tematiku. Geoturizam smatram nečim što bi moglo biti svojevrsna kičma vizije i pretpostavka za planiranje smjera kretanja dijela naših destinacija. Onih koje još nije pojeo beton.

Što je to geoturizam?

Geoturizam je ukratko definiran kao turizam koji podržava, podupire, unaprijeđuje i uvažava geografski karakter mjesta koje se posjećuje – njegov okoliš, kulturu, estetiku, naslijeđe i dobrobit ljudi koji tamo obitavaju.
Koncept održivog turizma nije nikakva novost kod turističkog planiranja destinacija, ali je u prošlosti takav koncept ponajprije podrazumjevao podupiranje u očuvanju ekološke ravnoteže okoline i minimiziranje negativnih utjecaja masovnog turizma. E sad, pojam geoturizma je blisko povezan sa tim konceptom ali znatno proširen jer ne samo da ima veze sa očuvanjem geografskog karaktera destinacije nego uvažava punu kombinaciju prirodnih obilježja i karaktera ljudi koje razlikuju jednu destinaciju od druge. Najbliži su ovom konceptu danas agroturizam i ekoturizam, ali geoturizam pod kapu stavlja i njih i druge forme i znatno proširuje priču.

Osjećaj se kao kod kuće! Ma nemoj.

Geoturizam obuhvaća obadvije komponente, kako kulturalnu, tako i onu vezanu za očuvanje okoline, kao i utjecaj i važnost turizma na ekonomiju i životne stilove u destinaciji.
U čemu je stvar? U silnim nastojanjima da udovolji svakome i napravi uvjete da se turisti osjećaju kao “kod kuće”, turistička industrija riskira i žrtvuje prave vrijednosti i specifičnosti koje su u biti ono prvo što privlači posjetitelje u određenu destinaciju.
Rezultat toga je gubitak najznačajnijih karakteristika lokalne sredine, erozija lokalnih običaja i kuhinje, izostanak autentične regionalne arhitekture i uopće gubitak kulturnog identiteta i prepoznatljivosti brojnih turističkih destinacija.

Tko najviše putuje i najviše troši?

Autori studije o geoturizmu uočili su i dokazali da upravo ti faktori (autentičnost regije, bogatstvo tradicije i običaja, izvorna kuhinja, povijesno naslijeđe) privlače turiste koji najviše putuju, troše najviše novaca i donose, gledajući cijelinu, najveći obujam posjeta.
U svojoj srži geoturizam predstavlja sredstvo za jačanje i rekonstrukciju turističkih formi i s ciljem povećanja turističke vrijednosti prirodnih i kulturnih karakteristika i raznolikosti destinacije.

/ To be continued /

Kao što ste mogli čitati i na borja.org, site brandchannel.com napravio je liste najprepoznatljivijih svijetskih brandova prema glasovima 2500 njihovih čitatelja iz 99 zemalja. Glasači su instruirani da glasaju za brandove koji su na njih imali najveći utjecaj tijekom protekle godine.
Evo i grafova sa brandchanella:

Top 10 brandova globalno
Top 10 brandova Europa i Afrika
Top 10 brandova Azija - Pacifik
Top 10 brandova SAD i Kanada
Top 10 brandova centralna i Južna Amerika

U tekstovima Branding država i regija 1.dio i 2.dio objasnio sam kako je branding zemljopisnih područja i turističkih destinacija (gradova, regija, država…) proces u kojem države (regije, gradovi) aktivno za sebe stvaraju jedinstveni i konkurentni identitet sa ciljem što kvalitetnijeg pozicioniranja na tržištu kao poželjnih destinacija za turizam, trgovinu, investicije… Futurebrand, globalni lider u području brand consultinga u suradnji sa sestrinskom PR firmom Weber Shandwick objavio je prije 3 dana dokument pod nazivom “Country brand index” u kojem su obuhvaćeni rezultati istraživanja zemalja - brandova dobiveni statističkim podacima prikupljenim od trgovinskih i putničkih organizacija i subjekata, vladinih agencija i sekundarnih izvora, a u istraživanju su sudjelovali brojni profesionalci iz putničko - turističkog biznisa uključujući novinare, urednike, analitičare, agente, marketere, managere i ostale eksperte iz područja ove grane poslovanja…

Zanimljivi dokument ima 32 stranice, a između ostalog analizira i kako se putnici odlučuju na putovanje, koje kanale najčešće koriste za odabir destinacije. Web u tom segmentu odnosi uvjerljivu pobjedu sa 48% putnika koji su destinaciju odabrali nakon pretrage na Internetu. 20% ih se na putovanje odlučilo na preporuku prijatelja, 10% odabralo je destinaciju zbog posebne ponude vezane za nju, a samo 9% putnika učinilo je to preko klasičnih putničkih agencija. U istraživanjima uglednih Nielsen-a, Harris Interactive-a i TIA-e Internet je također identificiran kao No.1. kanal kod odluke o kupovini “turističkog proizvoda”.

U istraživanju koje se može besplatno downloadati sa stranica Futurebranda svoje je mjesto našla i Hrvatska. Nalazi se na 7. mjestu “rising star” country brandova. Evo nekoliko zanimljivih listi iz “Country brand indexa”.

Top country brandovi (ukupno)

1 Italija
2. Australija
3. SAD
4. Francuska
5. Maldivi
6. Grčka
7. Fiji
8. Tajland
9. Egipat
10. Bahami

Top “rising star” country brandovi

1 Kina
2 Ujedinjeni arapski emirati
3 Kuba
4 Indija
5 Tajland
6 Australija
7 Hrvatska
8 Brazil
9 Dominikanska republika
10 Vijetnam

Top country brandovi - povijest

1 Italija
2 Egipat
3 Grčka
4 Turska
5 Kina
6 Indija
7 Velika Britanija
8 Francuska
9 Meksiko
10 Izrael

Top country brandovi - biznis

1 SAD
2 Kina
3 Velika Britanija
4 Njemačka
5 Ujedinjeni arapski emirati
6 Francuska
7 Singapur
8 Japan
9 Australija
10 Južna Koreja

Top country brandovi - plaže

1 Bahami
2 Maldivi
3 Australija
4 Fiji
5 Jamaica
6 Sad
7 Tajland
8 Grčka
9 Španjolska
10 Egipat

Top country brandovi - noćni život

1 SAD
2 Španjolska
3 Brazil
4 Tajland
5 Velika Britanija
6 Francuska
7 Libanon
8 Australija
9 Južna Koreja
10 Italija

O turističkom poslovanju na Internetu govore i tekstovi iz arhive Futuria bloga Turizam online 1. dio , 2.dio i 3.dio, a uskoro će za download biti dostupan i naš dokument “Turistički online business - jučer, danas, sutra…”.

Prije mjesec dana objavio sam u ovom postu na blogu Googleovu statistiku o najpopularnijim traženim ključnim riječima u srpnju, pa sam između ostalog kao zanimjivost stavio top listu pretraga na Google Italia, gdje je pojam “croazia” zauzimao visoko drugo mjesto, odmah iza Harryja Pottera. Evo copy-pastat ću je i ovdje jer je važna za nastavak priče.

Top 10 srpanj 2005 na Google Italia:

1. harry potter
2. croazia
3. lastminute
4. ferrari
5. adriana lima
6. moto
7. u2
8. gardaland
9. autostrade
10.londra (london)

Ako se Talijan o nečemu raspituje više nego o Ferrariju to znači da ga jako, jako zanima. U nedavnom istraživanju koje je objavljeno na eMarketeru 61% talijanskih korisnika neta odgovorilo je da im je internet prva i najvažnija stanica pri istraživanju turističkih destinacija i donošenju odluka o putovanjima. Znamo svi dobro koliki ih broj ljeto provodi kod nas, a i to da su puno bolji potrošači od većine ostalih turista koji nam dolaze. Nedavno sam, radeći istraživanje i PPC kampanju ciljano za talijansko tržište na Googleu za jednog domaćeg hotelijera na hr webu naišao na hrpu neslavnih primjera internet promocije hrvatskog turizma od kojih me doslovno zaboljela glava i izdvojit ću baš taj jedan vezan za Talijane jer su dosta specifična ciljana skupina i naše “pametne” glave iz HTZ-a.

Te činjenice koje su gore navedene o Talijanima očito nisu previše bitne ljudima iz Hrvatske turističke zajednice čiji bi posao trebao biti promocija Hrvatske na svim razinama prema ciljanim gostima. Pogotovo bi to trebalo vrijediti za Internet koji postaje glavni izvor informacija i odluka o kupnji “turističkog proizvoda”. Tako su na webu HTZ-a, koji je drugi po posjećenosti od svih hr turističkih sajtova (odmah iza adriatice.net) jednostavno zaboravili Talijane kao tržišnu skupinu koja nam dolazi u velikom broju u goste i troši novce.
Naime, na home pageu HTZ-ove stranice www.croatia.hr koja bi trebala predstavljati virtualna vrata Hrvatske i na čiji link potencijalni turist možete naletiti na 1,830 lokacija na Internetu uopće ne postoji izbor talijanskog jezika. Čak i one najmanje agencije sa tragikomičnim webovima imaju opciju talijanskog, ali vrli promotori našeg turizma toga se nisu dosjetili. Glavno da je tu šminka dizajn i vrlo važna oznaka koja zauzima dobar dio stranice: “nominacija za Vidi 2004.” Big deal.

Na homeu ima 3 opcije: “choose language” (ponavlja se 2 puta - gore lijevo i dolje desno padajući izbornik), “choose representative office” i “journalist web” (što bi trebalo značiti press centar).
Na opciji “choose language” gore lijevo može se izabrati hrvatski, engleski i njemački, a u padajućem izborniku dolje desno španjolski (?!). Totalno bespotrebna konfuzija koja se nastavlja, a talijanskog nigdje. Na “choose representative office” potencijalni posjetitelj naše zemlje iz Italije će izabrati opciju Italia, a to ga spaja na http://it.croatia.hr i tu kada recimo odabere opciju “destinazioni” jer želi istražiti Istru, Kvarner, Dalmaciju… (kao što smo rekli 61% ih traži info o destinacijama preko neta), klikne na neku od destinacija, a to mu otvara sasvim novi prozor i to na engleskom jeziku, koji zna smiješno mali broj Talijana. Oni koji surfaju preko Firefoxa imat će dodatne poteškoće, ali to posebna priča.

Jedini dijelovi sajta donekle prevedeni na talijanski su “guida”, “arrivo” i “sulla croazia” i naslovna “aloggi” s koje klik na hotele, kampove ili bilo što drugo opet vodi na englesku verziju u novom prozoru.
Prevedeni dijelovi su priča za sebe, pogotovo dio “sulla croazia” > “cibi e bevande nazionali” u kojem se umjesto snažne promocije enogastronomskog bogatstva naše zemlje nudi opskurni info koji kao da je prepisan iz udžbenika o domaćinstvu iz 7. osnovne. Umjesto da se ponude motivacijski “okidači” i promocija proizvođača vina, maslinovog ulja, tartufa, općenito zdrave hrane i ostalih domaćih proizvoda sa izvoznim potencijalom ovi gosti za koje se zna da su pravi hedonisti dobivaju šturi, sitnim fontom tekst sklepan u 15 minuta koji im ne nudi ništa osim dosade. Druge brojne površnosti i greške na tom sajtu neću niti navoditi jer jednostavno ih je previše, a nemam toliko vremena. Jedino je dizajn ok, ali to nikako nije dovoljno kada se radi o promociji jedne zemlje.

Ovo je samo jedan primjer, a ima ih na našem webu mali milijun. Promocija na netu jedne zemlje itekako je bitna, a to neznanje o tržištu i marketingu u budućnosti u turizmu bi nas moglo još više koštati (a već nas ionako dosta košta). Prezentirmo se ulavnom kao teški amateri.

ključna riječ “croazia” koja je na talijanskom Googleu bila drugi pojam prema popularnosti u srpnju pozicionira gore spomenuti web HTZ-a na 5. poziciju pri pretragi. To je ogromna izloženost. Velik broj Talijana došao je preko tražilica na stranice HTZ-a, a i prema anketi na samom sajtu sajt je pronalažen na ove načine:

42,02% preko tražilica
17,36% preko TV reklama
12,56% preko brošure
1,15% preko CD-a
26,91% ostalo (većina sa onih gore spomenutih 1,830 linkova, znači isto Internet)

I sad kada ciljani gost, u ovom slučaju Talijan klikne na link HTZ-a na Googleu i krene istraživati destinacije otvaraju mu se prozori na jezicima koje ne očekuje i razne druge komedije. Taj će se teško vratiti na sajt. Za svakog se gosta treba boriti i dati mu što je više moguće kvalitetnih informacija i motivirati ga na akcije unutar sajta. HTZ je bacio lovu u hrpu beskorisnih kampanji bez cilja i smjera, a zanemaruje potencijale onog što mu je pred nosom…

U uvodnom tekstu: “Branding država i regija 1.dio” objasnio sam koje su razlike između brendanja klasičnih proizvoda i turističkih destinacija (država, regija, gradova). Na primjeru Istre objasnit ću koje sve elemente treba uzeti u obzir ako se želi postići kvalitetna dugoročna prepoznatljivost na tržištu.

OK, idemo jedno po jedno. Prvo pogledajte shemu faktora koji utječu na snagu branda. Možda vam ta riječ brand već ide pomalo na živce, ali jednostavno ne postoji bolja koja bi objedinila sve faktore koji se dolje spominju, pa je moram nastaviti upotrebljavati.

Faktori koji utječu na razvoj i snagu regionalnih brandova (prepoznatljivih destinacija)

Sada kad smo načelno ustanovili što je sve potrebno za razvoj jakog (destinacijkog, regionalnog) branda prelazimo na razradu glavnih elemenata identiteta Istre, nositelja, predstavnika i asocijacija vezanih za nju. Ovdje će biti opisan zamišljeni identitet i image Istre i pojasniti koncept “umbrella branda”, kao i njegovu primjenu na Istru. Ako Istra uistinu misli biti doslijedna i identitet graditi iz pozicije “green mediterranean hideaway” kao što su načelno zamislili kreatori tamošnje razvojne politike, onda je na dobrom putu i to se sve skupa dobro uklapa u ideju i koncept tzv. geoturizma, relativno novog, u visokim krugovima turističke industrije snažno zastupanog pojma, koji u obzir uzima upravo one vrijednosti koje su prednost Istre. E, da bi se ta priča ispričala kako spada i dugo trajala potrebno je jako dugo i strpljivo graditi brand i prilagođavati ga ciljanim skupinama.

Koncept umbrella branda (kišobrana) primjenjen na Istru

Dakle, Istra je zauzela u planovima svog razvoja poziciju “green mediterranean hideaway” i to ćemo uzeti kao temelj za koncipiranje “umbrella branda”. Kao što mu i samo ime govori, “umbrella” treba biti onaj glavni nositelj ukupnog identiteta Istre koji “pokriva”, odnosno nosi ostale važne elemente turističkog i gospodarskog (tržišnog) identiteta Istre jer Istra nije samo turizam, Istra mora iskoristiti maksimalno sve što je “pod kišobranom”. Umbrella brand kod ciljanog gosta mora buditi jasne asocijacije na autentičnost Istre kao očuvanog dijela mediterana, koncept mora biti jak, vidljiv i prepoznatljiv, što je onda odlična polazna osnova za razvoj i povezivanje svih ostalih umbrella elemenata.

Stvaranje identiteta i imagea Istre na bazi komparativnih prednosti (elemenata pod kišobranom):

A. Očuvanost i autentičnost u kombinaciji sa povoljnim geografskim položajem

- nositelji autentičnih vizura: brežuljci, kašteli, volte, crkvice, zidine, livade, punte i gradske vizure na morskoj strani, vinogradi, maslinici, borove šume…

- asocijacije: pitomost, romantika, mir, sklad, suživot s prirodom, spoj zelenog i plavog…

B. Enogastronomsko bogatstvo

- predstavnici enogastronomskog bogatstva: tartufi, vino, maslinovo ulje, rakija i ostali
domaći proizvodi (pršut, med, sir, povrće, voće…)

- asocijacije: gurmanski raj, zdrava hrana, zdrav život, agroturizam, restorani, konobe.

C. Ljudi i običaji

- predstavnici: težaci, ribari, ljudi koji se bave starim zanatima, svirci i kantaduri…

- asocijacije: život u skladu sa prirodom, rad, poštenje, otvorenost, srdačnost…

D. Kulturno i povijesno naslijeđe

- predstavnici: Eufrazijana, Eufemija, Amfiteatar, brojne crkve, bazilike, aleja glagoljaša…

- asocijacije: burna, bogata i zaimljiva povijest i kulturno naslijeđe

- moderni kulturni identitet kao poseban segment: Motovun film fest, jazz koncerti, galerije, omiljena destinacija za umjetnike, festivali suvremene umjetnosti…

E. Avantura

- predstavnici: biciklizam, trekking, staze, paragliding, off road, diving, paintball…

- asocijacije: idealno podneblje za za avanturističke sportove (treba promovirati određene zone, pogotovo preko interneta - sa detaljnim mapama i motivacijskim sadržajima)

U ekonomiji pretrpanih tržišta, ultra - brzog marketinga, “medijske gužve” i informacijskog ludila brandovi su ono glavno i najvažnije što razlikuje proizvode, usluge, organizacije, a isto tako određuje prepoznatljivost pojedinih država i regija.

Branding je marketinški i menadžerski proces koji pojedinom proizvodu, uslugi, organizaciji… daje jedinstveni identitet i image i na taj način mu omogućuje da bude jasno i pozitivno identificiran i kao takav različit i prepoznatljiviji od konkurencije.
U usporedbi sa klasičnim proizvodima i uslugama branding zemljopisnih područja i turističkih destinacija (gradova, regija, država…) je proces u kojem regija aktivno za sebe stvara jedinstveni i konkurentni identitet sa ciljem što kvalitetnijeg pozicioniranja na domaćem i inozemnom tržištu kao poželjne destinacije za turizam, trgovinu, investicije…

Dakle, sličnosti između brandinga proizvoda i regija su u tome što se i jedno i drugo u stvari temelji na prepoznavanju i stvaranju identiteta i skupa vrijednosti koje se moraju kvalitetno iskomunicirati prema ciljanoj tržišnoj skupini, samo što je kod regija situacija puno kompleksnija. Kao prvo, proizvodi dolaze na tržište pojedinačno, potrošači nemaju predznanja o njima, ako se i naprave greške u komunikacijskom mixu prema ciljanim grupama proizvod ima taj “luksuz” da može biti repozicionaran, povučen s tržišta, zamjenjen s novim, ide na sniženje itd. Regije nemaju te mogućnosti i zato je vrlo važno da se utvrdi čvrst put i vizija destinacijskog branda utemeljena na znanju, da se oko toga postigne suglasnost svih interesnih grupa i da se ne skreće u maglovite uličice zbog sitnih kratkoročnih interesa i neznanja.

Brandovi su sveprisutni i u sustavima otvorenog tržišta i nemoguće ih je izbjeći. Oni kao i osobe imaju razvijene identitete, utječu na životne stilove, prilagođavaju se karakteristikama svojih ciljanih grupa, izoštravaju do tančine svoja osjetila i izlaze pred korisnike.

S Adidasom i Pumom su se identificirala urbana plemena, Volvo nas asocira na sigurnost, Ikea na dobar stil za nisku cijenu, sa brandom Fendi se identificiraju gradske šminkerice, Apple nas asocira na inovaciju u svijetu tehnologije. Isto tako ne možemo zamisliti Francusku bez vina, Italiju bez mode, Japan bez potrošačke elektronike, Švicarsku bez satova…ili kad je o regijama riječ Andaluziju bez bikova,
Bavarsku bez piva, pa Champagne bez svijetski poznate tekućine, japansku regiju Kansai bez visokotehnološke proizvodnje itd. Spomenut ćemo tu i Toscanu i Provansu jer imaju određenih dodirnih točaka sa našom Istrom i Dalmacijom, ali su već podosta “potrošene” i tu je, kad uzmemo u obzir neke tržišne signale i predviđanja prednost na strani naših No.1. komparativnih regija ako stvari budu pametno odigrane.

Stvaranje branda od država i regija nije lak posao - zahtjeva puno vremena, fleksibilnosti, suradnje, kapitala i vjere svih produkcijskih faktora u vlastiti uspjeh i dugoročne koristi.